Video
On u Facebook rubrici Radija Slobodna Evropa (RSE) Zasto? odgovara na pitanje zbog čega Tužilaštvo Crne Gore ne procesuira odgovorne za kršenje mjera NKT-a (Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti) na sahrani mitropolita Amfilohija 1. novembra 2020. Mitropolit je preminuo tokom lječenja od posljedica izazvanih infekcijom korona virusom.
Masovno okupljanje u uslovima zabrane skupova je jedno od najtežih pravnih pitanja, smatra Mitrić.
“Zato što je za masovno okupljanje obavezujuća zabrana u vrijeme kada je neko državno tijelo to naredilo za okupljanja bilo kakve vrste i bilo kog obima, i svi koji to organizuju ili prisustvuju takvom skupu su odgovorni pojedinačno”, kaže Mitrić za RSE)
Tužilaštvo ne vidi krivično djelo
Iz Uprave policije je RSE saopšteno 18. novembra da je crnogorsko Tužilaštvo ocijenilo da „nema elemenata krivičnog djela“ u okupljanju više hiljada građana na sahrani mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohija.
Navodi se i da je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo ocijenilo da „postoji pojedinačna odgovornost građana koji su kršili mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), što je nadležnost inspekcijskih organa“.
Prema mišljenju Blagote Mitrića, konstatacija da u okupljanju hiljada građana nema elemenata krivičnog djela je kontradikcija.
“To ‘više hiljada građana’ sastoji se od više pojedinaca. Dakle, nema kolektivnog krivičnog djela, to je tačno, ali takvi su skupovi sastavljeni od pojedinaca koji svi imaju ime i prezime, imaju svoj lik, vidi se da li su držali distancu, da li su nosili maske, itd. Prema tome je vrlo lako što se tiče formalno-pravnih pretpostavki da se utvrdi krivica. Ja se ne slažem s ocjenom da tu nema krivičnog djela, to je klasično krivično djelo nepoštovanja mjera (NKT-a), što može da izazove veći obim zaraze, kao što se i desilo”, kaže Mitrić.
Da li je postupak moguć?
Međutim, on dodaje i da je pokretati postupak protiv više hiljada pojedinaca gotovo pravno nemoguće.
“U pravu se to zove pravno nemoguća situacija. Trebale bi godine i godine da se pokrenu postupci protiv svih pojedinaca koji se nisu pridržavali mjera na skupovima. A druga strana medalje je da ovi primjeri pokazuju da u stvari organi kao što je Državno tužilaštvo, idu linijom manjeg otpora. Dakle, pusti, ko će sad oko toga da radi, daj da Osnovno državno tužilaštvo koje je nadležno za te stvari, dajte bar pojedince procesuirajte, kaznite, tako da se ima privid da su oni ipak okončali taj predmet”, kaže Mitrić.
Drugi primjeri kršenja pravila
Sagovornik RSE ocjenjuje da postoji selektivan i neprincipijelan odnos nadležnih prema masovnim okupljanjima u vrijeme kada su zbog epidemije oni zabranjeni, a kao primjere navodi još dva skupa, jedan u Podgorici 6. septembra koji je najavljen kao skup za odbranu građanske i nezavisne Crne Gore, i drugi u Nikšiću 12. maja kada je SPC na ulicama organizovala vjerski obred-litiju.
“Dakle, nikoga nisu dirali što se tiče ovog skupa povodom sahrane gospodina mitropolita. Imate drugi skup političke naravi na sred trga podgoričkog, gdje je prisustvovalo više hiljada ljudi, taj skup nije bio prijavljen, a policija ga nije zabranila, nego ga je obezbjeđivala. Gledao sam na TV, 90 posto njih su kršili mjere NKT-a”, navodi Mitrić, a podsjeća da su zbog okupljanje u Nikšiću pojedini sveštenici privođeni i saslušavani.
“E, tu ja vidim tešku nepravdu narodski rečeno i jedno takozvano ‘zakonsko nepravo’ kad postupaju po zakonu, a u stvari rade nepravne stvari. Nije zalud nastala ona narodna izreka ‘ni po babu ni po stričevima’, jer ne možete vi jedne da poštedite, a druge da jurite, jedne da oslobodite, a druge da kaznite. S druge strane, ima primjera mimo masovnih skupova, gdje umre mlad momak ili đevojka, a nema više od petoro-šestoro na njihovoj sahrani, samo najuži članovi porodice, jer je tako propisano mjerama NKT-a. Ako se pojavi neki porodični prijatelj, odmah ga procesuiraju, znam nekoliko takvih slučajeva”, priča Mitrić.
Posljedice v.d. stanja
Prema njegovim riječima, najvažniji pravosudni organi u Crnoj Gori ne mogu da rade svoj posao u punom kapacitetu, jer su u v.d. stanju:
“Ne mogu da kažem da je to njihovom krivicom, ali govorim o tom fenomenu koji nas je zadesio da su najvažniji organi nelegitimni i ne mogu da rade svoj posao u punom kapacitetu, kako se to pravnički kaže.”
Na pitanje RSE što treba uraditi da bi se “podvukla crta” nakon čega bi se zakon trebao početi neselektivno i u potpunosti primjenjivati, Mitrić je skeptičan i odgovara da je ta crta mnogo puta prekršena, a da u slučaju visokih državnih institucija kao što je Ustavni sud, Državno tužilaštvo, Vrhovni sud i Sudski savjet, predstavlja trenutak kada njihovi članovi i rukovodioci polože zakletvu.
Preporučeno
“Ti organi su podvukli crtu da se radi po zakonu i nikako drugačije onog trenutka kad su položili zakletvu i zakleli se pred narodom, pred strukom i svijetom bijelim da će raditi po Ustavu i zakonu, savjesno i čestito. Pa su neki dodali ‘kako im bog pomogao’, što je van prava, jer toga u tekstu nema. To je, na primjer, prvi uveo u praksu bivši predsjednik države Filip Vujanović, koji je bio nelegitimni i neustavni predsjednik države u trećem mandatu, uzgred rečeno. Tako da ta crta, pogotovo kod masovnih okupljanja, to je gotovo pravno nemoguća situacija”, zaključuje Mitrić
