Video
Na Dan državnosti Crne Gore, u jedinstvenom ambijentu Pjace ispred Katedrale Sv. Tripuna, koncert simboličnog naziva „Trajanje” obilježio je četvrt vijeka festivala, potvrđujući njegovu trajnu misiju, da kroz umjetnost čuva kulturno nasljeđe, podstiče savremeno stvaralaštvo i otvara prostor dijalogu među ljudima i kulturama – saopšteno je iz festivalskog tima.
Program otvaranja bio je posvećen dvjema značajnim godišnjicama, 120 godina od rođenja Ivana Brkanovića, značajnog kompozitora rođenog u Kotoru, i dvadeset godina od smrti don Branka Sbutege, jednog od osnivača KotorArta, čija je vizija trajno oblikovala identitet festivala. Pod dirigentskim vođstvom maestra Mladena Tarbuka nastupili su Bokeljski simfonijski orkestar,
“Akademski hor Ivan Goran Kovačić, sopran Mihaela Kristina Mlinarić, tenor Reza Fekri i bariton-bas Krešimir Stražanac. Publika je prisustvovala premijeri ciklusa Pjesme muzici, nastalog po narudžbi KotorArta na stihove don Branka Sbutege, kao i prvom izvođenju u Crnoj Gori monumentalnog Triptihona Ivana Brkanovića”, piše u saopštenju.
Obraćajući se prisutnima, umjetnički direktor i osnivač festivala, Ratimir Martinović, istakao je da tema ovogodišnjeg otvaranja nije samo naziv koncerta, već ideja koja već četvrt vijeka određuje identitet KotorArta.
“Srećan Dan državnosti Crne Gore, dan u koji su utkani samosvijest i otpor. Vjerujem da ta dva pojma makar dijelom opisuju i ovaj festival, jer je i KotorArt na svoj način čin otpora, otpora zaboravu, površnosti i apatiji. Crna Gora danas djeluje mnogo manje apatično nego prošle godine i vjerujem da svi imamo razloga da budemo ohrabreni tom činjenicom. Moja misija za moj rodni grad je jednostavna: da svojim radom doprinesem maksimalnom smanjenju broja onih koji bi na eventualnom referendumu glasali Za skidanje Kotora sa UNESCO liste. Put ka očuvanju našeg grada ne vodi kroz strah, već kroz kulturu, obrazovanje i podizanje svijesti o vrijednosti prostora koji baštinimo. Taj proces mora biti trajno opredjeljenje, jer generacijama koje dolaze ostavljamo Boku koju smo dužni da sačuvamo”, kazao je Martinović.
Martinović je napomenuo da je upravo kultura ono po čemu je Kotor prepoznatljiv u evropskim okvirima, naglasivši da KotorArt tokom četvrt vijeka nije izgradio samo program, već i zajednicu ljudi koja vjeruje u umjetnost kao pokretačku snagu društva.
“KotorArt, kakav danas poznajemo, dokaz je onoga što Kotor može u muzici, ali i u svakom drugom kreativnom izrazu. Kada pogledam unazad na ovih dvadeset pet godina, ne vidim samo festival. Vidim dokaz da mala zajednica, kada odluči da vjeruje u sebe, može stvoriti nešto što nadživi generacije. Zato se ne bojim da zamislim narednih dvadeset pet godina. Vidim Kotor u kojem mladi ostaju i vraćaju se ne iz nužde, nego zato što ovdje mogu stvarati. Vidim KotorArt kao prirodnu tačku na kulturnoj mapi Evrope i Mediterana i grad koji svoju baštinu nosi kao najveću snagu”, dodao je.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, istakao je da ovogodišnja tema KotorArta snažno odražava identitet grada koji već vjekovima traje.
“Trajanje je najveći domet ljudskog djela. Njime se nadilazi prolaznost i ostavlja trag u životima budućih generacija. Kotor je simbol trajanja i opstanka, ali i mnogo više od toga, grad koji je sebe utkao u identitet Crne Gore. Sloboda ništa ne bi vrijedila bez ljepote, a ljepote nema bez umjetnosti. Zato želim da KotorArt i u narednih najmanje dvadeset pet godina ostane postojani i neugasivi svetionik našeg kulturnog života”, kazao je Jokić.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, poručio je da Kotor predstavlja jedan od najsnažnijih simbola kulturnog identiteta države, dok je KotorArt njegov savremeni izraz.
“Postoje gradovi koji imaju istoriju i postoje gradovi koji jesu istorija. Kotor pripada ovoj drugoj vrsti. UNESCO nije Kotoru dodijelio identitet, on je samo prepoznao ono što je ovaj grad odavno stvorio. KotorArt nije samo festival. On je dokaz da se iz Kotora može govoriti evropskim jezikom izvrsnosti i da kultura predstavlja jedan od naših najvažnijih razvojnih potencijala. Kada čuvamo svoju kulturu, postajemo trajni i neizbrisivi”, naglasio je Spajić.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, naglasila je da četvrt vijeka KotorArta predstavlja mnogo više od kontinuiteta uspješnih festivalskih izdanja.
“Istoriju oblikuju veliki događaji, institucije čuvaju poredak, a kulturu stvaraju ljudi koji vjeruju da ljepota, znanje i stvaralaštvo predstavljaju najtrajniji izraz slobode. Dvadeset pet godina KotorArta svjedoči o istrajnosti jedne ideje i posvećenosti ljudi koji su razumjeli da se povjerenje publike stiče godinama, a umjetnička izvrsnost gradi svakim novim izazovom”, riječi su Vujović.
Šef UNESCO kancelarije u Crnoj Gori, Siniša Šešum, podsjetio je da se i jubilarno izdanje održava pod pokroviteljstvom generalnog direktora UNESCO-a.
“Posebno smo ponosni što se ovo jubilarno izdanje održava pod pokroviteljstvom Generalnog- Direktora UNESCO-a, upravo ovdje u Kotoru, u srcu grada koji s ponosom nosi čak tri UNESCO-ova statusa Pokroviteljstvo generalnog direktora UNESCO-a potvrđuje snažnu usklađenost KotorArta sa globalnim mandatom UNESCO-a koji podstiče kreativnost, promoviše međukulturni dijalog i štiti raznolikost kulturnog izraza”, kazao je Šešum
Svečano otvaranje jubilarnog izdanja KotorArta, saopšteno je, još jednom je potvrdilo da festival nije samo mjesto vrhunskih umjetničkih ostvarenja, već prostor u kojem se susreću tradicija i savremenost, lokalno i univerzalno, prošlost i budućnost.
Preporučeno
“U godini velikog jubileja, KotorArt nastavlja da gradi mostove među umjetnicima, publikom i zajednicom, ostajući vjeran ideji da kultura nije samo čuvar sjećanja, već jedan od najsnažnijih pokretača društva”, zaključak je saopštenja.
