Video
Književni program je otvorila glavna urednica programa “Grada teatra”, Svetlana Ivanović.
“I ove godine ćemo zajedno sa gostima Trga, piscima, kritičarima, urednicima, tumačima književnosti i kulture tokom 16 planiranih večeri razgovarati o razumijevanju izazova čovjekove sudbe u saodnosu sa svijetom, prirodom, ali i istorijom. Svaka od poetika sa kojima ćemo se upoznati jedna je od mogućih odgovora na stalna pitanja književnosti i umjetnosti – ko sam to ja, ali i koji je smisao moga puta?”, kazala je Ivanović.
Moderatorka večeri bila je urednica izdavačke kuće “Kontrast” Jelena Nidžović, a gost večeri je bio reditelj Boris Liješević.
Nidžović je istakla da iako kritika o romanu “W” često govori da je pisan u najboljem maniru skandinavskih trilera, tom romanu se na taj način oduzimaju neki nezanemarljivi slojevi i značenja i ono što se u njima iskazuje.
“Isto tako reći da je ‘W’ istorijski triler bi bilo isto kao što bi zvučala tvrdnja da je roman ‘Zločin i kazna’ krimić. Mislim da je najrazumnije o romanu ‘W’ govoriti kao o romanu ideja. U njemu je ugrađena nezanemarljiva i prilično temeljno transponovana istoriografska građa koja obuhvata bezmalo 100 godina.”
Liješević: Spojila nas je “Elijahova stolica” i “Grad teatar”
Liješević se osvrnuo na početak saradnje sa Štiksom, za šta je “okrivio” upravo Grad teatar.
“Spojila nas je ‘Elijahova stolica’, odnosno ‘Grad teatar’ i Trg pjesnika, gdje je Igor imao promociju tog romana 2007. godine. Ja sam došao do Igora u Sarajevo,
dogovorili smo saradnju. Kasnije mi je kazao da ima ideju za jednu dramu i tada mi je ispričao jedan siže o porodici koja se okuplja u jednom prostoru. ‘Elijahova stolica’ je, u međuvremenu, postala jedna značajna predstava i prošlo je nekoliko godina od te predstave kada mi je Igor kazao da ima jedan komad koji bi htio da mi pošalje. I ja se sjetim da je to taj siže o kojem mi je pričao u Sarajevu, a to je ‘Brašno u venama’ na kome smo posle toga i radili 2015. godine. Nakon toga smo radili još jednu angažovanu predstavu o propalim fabrikama i radničkim otporima. Ja nisam znao kako da pristupim tome, samo sam Igoru ispričao šta treba da radim i on me sjutradan nazvao i ispričao mi siže, koji je u toku noći smislio i tako je nastala drama ‘Zrenjanin'”.
Roman “W” je uzbudljiv roman i ljevičarski “Don Kihot”, naglasio je Liješević.
“Koliko ja znam, ‘Don Kihot’ nikada nije uspio ni u pozorištu ni na filmu, upravo zbog tog narativnog koncepta u kome se nižu epizode i svaka je savršena, svaka je za sebe i ima početak i kraj, ali nema dramski razvoj. Pomislio sam da je riječ o savrmenom ‘Don Kihotu’, ali i da je za mene nemoguće postaviti ga na scenu”, kazao je Liješević.
Štiks je istakao da mu je veoma drago što je nakon 15 godina ponovo na Trgu pjesnika i da su mnoge stvari krenule upravo sa tog mjesta.
“Ponekad se stvari dešavaju na nevjerovatan i čudesan način kao što je i moje poznanstvo s Borisom krenulo upravo sa Trga pjesnika”.
Štiks je kazao da roman “W” pokušava ispitati sve one idealiste koji su željeli da stvaraju novi svijet, koji neće biti ponavljanje istog, koji će osloboditi čovjeka i čovječanstvo i koji će napraviti bolje uređenje i bolji svijet.
“U 20. vijeku mi smo nekoliko puta imali osjećaj da se novi svijet stvara da bismo na kraju vijeka zaronili u beznadežnost te da bismo mi u 21. vijeku bili malo dezorijentisani u smislu kuda idemo, kako…. Da li je to to? Da li je ovaj tip života sve što možemo napraviti ili ipak postoji nada? Ja mislim da ipak postoji poruka u životima likova koje ja opisujem, a ona govori o tome da svaka borba donosi sa sobom i ono što nismo očekivali, različite podjele i rat u duši, da nas ona može odvesti u različite ekstreme, a mnogi od vas će otkriti koja je tajna iza slova W i zašto se to slovo pojavljuje u naslovu romana i dominira romanom na najrazličitije načine”, kazao je Štiks.
Štiks: Došli smo u poziciju da moramo braniti i opravdavati književnost
Govoreći o književnosti, Štiks smatra da smo se danas našli u poziciji da moramo braniti i opravdavati književnost.
“Bojim se da smo izgubili ono što je ranije bilo podrazumijevano, da književnost ima jednu spoznajnu funkciju. Književnost je jedan poseban način razumijevanja čovjeka i njegovog bića i bivstvovanja na ovoj zemlji. Koji nije kao filozifija, izvođačka umjetnosti ili film već ima svoje specifične zakonitosti koje su sa nama oduvijek i korespondiraju sa jednom snažnom potrebom da se kroz svijet imaginacije spoznaje realni svijet. I to je taj paradoks u samoj književnosti koji nas zavodi i čini da od nje ne možemo odustati. Bojim se da smo došli u svijet u kom se postavlja znak pitanja nad knjigu i književnost kao takvu”, kazao je Štiks.
Liješević i Štiks su publici na Trgu pjesnika otkrili da rade na novom komadu koji su pisali Štiks i Vladimir Arsenijević nazvan “Urotnici” u kom se pojavljuju pisci i intelektualci koji su ostavili dubok trag u poslednjih 60 godina na našim prostorima. Liješević je kazao da je koncept tog komada poigravanje sa vremenom tj. življenje u različitim vremenima. O ljudima koji se sreću u jednom dijegetičkom prostoru i vremenu, a zapravo se svako nalazi u svom vremenu.
Preporučeno
Oni su prisutnima u publici pročitali dio komada “Urotnici” u kome razgovor vode Miroslav Krleža i Bogdan Bogdanović.
