„Ovo je klasična politička odluka. Nema tu nikakvog pokušaja da se ispravi bilo kakva istorijska nepravda, jer takve nepravde nema. Odluku je donio postojeći Savjet javne ustanove iz praktičnih nacionalističkih, velikosrpskih motiva, sa ciljem da se potisne antifašistička tradicija Crne Gore i izbriše sjećanje na jednog od njenih istaknutih boraca protiv fašizma i nacionalizma“, kazao je Adžić za Portal Standard.
On je podsjetio da je Radosav Ljumović bio revolucionar, književnik i patriota, rođen 1902. godine u Piperima, koji je poginuo u Aragoniji boreći se u Španskom građanskom ratu za humanističke i emancipatorske ideale protiv snaga koje je predvodio budući fašistički diktator Francisko Franko.
„Smatram da je ovo klasična zloupotreba i primitivna politička manifestacija. Takva odluka je neprihvatljiva i vjerujem da neće proći“, rekao je Adžić.
Prema njegovim riječima, Savjet biblioteke nije imao zakonsku nadležnost da donese takvu odluku.
„Bez obzira na ono što piše u izmjenama i dopunama Statuta biblioteke, odluka nije u skladu sa zakonom. Dovoljno je pročitati Zakon o spomen-obilježjima i Odluku o osnivanju Narodne biblioteke ‘Radosav Ljumović’ iz 1955. godine da bi se vidjelo da Savjet nema ovlašćenje da mijenja naziv ustanove“, istakao je Adžić.
LOŠA PORUKA
Ocijenio je da ovakav potez šalje veoma negativnu poruku o odnosu prema kulturi sjećanja i antifašističkom nasljeđu Crne Gore.
„Ne mogu reći da je lokalna vlast eksplicitno podržala ovu odluku, ali će se vrlo brzo izjasniti. Ako joj daju legitimitet, pokazaće da se prema kulturi sjećanja i antifašističkoj tradiciji Crne Gore odnose na neprihvatljiv način. Riječ je o politički lošoj, ideološki pokvarenoj i besmislenoj inicijativi, za koju su glasala trojica ljudi čije nacionalističke, a dobrim dijelom i šovinističke istupe javnost pamti više od tri decenije“, naveo je Adžić.
On očekuje da se o ovom pitanju oglasi Vlada Crne Gore, odnosno resorno ministarstvo.
„Vjerujem da ovo što su naumili neće proći i da će Biblioteka ‘Radosav Ljumović’ nastaviti da djeluje pod tim imenom. Po Zakonu o spomen-obilježjima, javna ustanova ove vrste predstavlja spomen-obilježje i to je svakome ko poznaje zakon potpuno jasno“, rekao je Adžić.
Dodao je da ga ohrabruje činjenica da su se protiv odluke već izjasnili opozicioni politički subjekti, brojni kulturni radnici i kulturna udruženja.
„Vjerujem da sumrak razuma nije nastupio u Crnoj Gori i da vladajuće strukture neće dati podršku ovoj suludoj, politički motivisanoj i protivzakonitoj inicijativi usmjerenoj protiv identiteta Crne Gore i njene antifašističke tradicije“, poručio je Adžić.
Govoreći o sve češćem mijenjanju naziva javnih institucija i uključivanju politike u takve procese, Adžić je ocijenio da je takva praksa pogrešna.
Preporučeno
„Politika je danas izuzetno prisutna u tim procesima, a to nije dobro. Moramo se rukovoditi provjerenim i utvrđenim istorijskim činjenicama. Javne ustanove, ulice, trgovi i drugi lokaliteti nose imena ljudi koji su svojim djelom zadužili Crnu Goru. Ne treba mijenjati nazive koji nijesu dati slučajno, jer oni predstavljaju dio istorijskog pamćenja i sjećanja na zaslužne ličnosti iz crnogorske i šire južnoslovenske istorije“, zaključio je Adžić.
Video