Po pisanju Pobjede, ali i dokumentima u koje je Gradski portal imao uvid, članovi DF-a zauzeli su 264 funkcije, SNP-a 88, PzP-a 85, a Demokrate i URA zajedno 145 mjesta.

Na pozicijama predsjednika upravnih odbora DF je instruirao 44 osobe, SNP 13, PzP 12.

Na pozicijama izvršnih direktora DF ima 53 člana, SNP 17, a PzP 21.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je za svoje savjetnike postavio troje članova svoje partije. Ana Rašović, Miloš Perišić i Filip Adžić su visoko pozicionirani funkcioneri URE.

Lider Prave Crne Gore Marko Milačić, kome su usta bila puna borbe protiv nepotizma, svoju suprugu Žanu Milačić postavio je za pomoćnicu generalnog sekretara Vlade.

Milačićev kum Božidar Čarmak radi u Direktoratu za izvršenje krivičnih sankcija koje pripada resoru Ministarstva pravde.

Najglasniji po ovom pitanju bio je Branko Radulović, poslanik PzP-a. Njegova ćerka Ljiljana Radulović je direktorica Kliničkog centra Crne Gore, dok je snaha Lola Radulović sekretarica potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak. Njegov sin Petar Radulović nalazi se na poziciji zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore.

Vodeći ljudi Demokrata zauzeli su mjesta izvršnih direktora u četiri velike kompanije. Nikola Rovčanin je direktor EPCG, Vladimir Čađenović CEDIS-a, Josip Đurašković Regionalnog vodovoda, a Dragan Tufegdžić Pošte Crne Gore.

Osim njih, član Glavnog odbora Demokrata Goran Folić direktor je Zavoda za zapošljavanje, Ana Tripković Marković je na čelu Nacionalne turističke organizacije, Ilija Pješčić je izvršni direktor Luke Bar, a Danilo Mrvaljević v.d. direktora Državnog arhiva.

Od državnih kompanija koje su zaposjeli partijski vojnici izdvajaju se Pošta i Elektroprivreda Crne Gore. Tako su članovi Odbora direktora Pošte Crne Gore Stojan Sjekloća iz Ujedinjene Crne Gore, Marko Lalević, visoki funkcioner PzP Berane i Dijana Pejović, Demokrate.

U Odboru direktora EPCG su Milutin Đukanović i Aleksandar Dožić, visoki funkcioneri DF-a. Direktor EPCG je Nikola Rovčanin, portparol Demokrata.

Za kraj spiska smo ostavili nekadašnje NVO aktiviste koji se sada nalaze na raznim pozicijama u državnim organima i partijskim strukturama. Rajko Radusinović, član Odbora direktora EPCG, je bio član NVO “Ne damo Crnu Goru”, Jovana Marović iz “Politikon mreže” postala je član URE, a politička direktorica URA-e Ana Novaković Đurović. Boris Raonić iz Građanske alijanse došao je na mjesto generalnog direktora RTCG. Vanja Ćalović nije napustila MANS, ali je postala rukovodilac stručnog tijela Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.

“Vlast se ponaša prema državi kao prema plijenu koji treba podijeliti, te se iz tog razloga desilo ovakvo zapošljavanje podobnih”, kazao je za Gradsku televiziju Alek Barović, magistar političkih nauka u Dablinu.

“Ono što imamo priliku da vidimo u Crnoj Gori u poslednjih godinu i kusur je jedna karakteristika pretpolitičkih društava, usudio bih se reći i praistorijskih, u kojima se država posmatra kao plijen koji bi sada trebalo podijeliti. Pojedini političari koji su izašli kao pobjednici iz prošlogodišnjih izbora, neki koji su se borili i 30 godina da bi to uspjeli sada smatraju da je došao momenat kad bi trebalo da imaju korist, tj. da unovče tu svoju pobjedu”, naveo je Barović.

Zbog toga se, prema njegovim riječima, i dešava tzv. zapošljavanje po dubini.

“A koje je zamaskirano ekspertskom vladom koja, zapravo, to i nije, i koja je na granicama svog djelovanja, tj. bliži joj se kraj”, istakao je Barović.

Za Barovića je ovakva situacija potpuno očekivana, a bahatost nove vlasti je najbolje vidljiva na primjeru Ministarstva prosvjete.

“Koliko ide ta halapljivost i bahatost i koliko su god oni svih ovih godina optuživali prošlu vlast za zapošljavanje i postavljanje ljudi koji nijesu stručni na funkcije, to sad isti oni rade. Dokle ta bahatost ide, najbolje vidimo na primjeru Ministarstva prosvjete, u otkazima stotinama direktora, koji su bili nelegalni i koji će državu koštati stotine hiljada eura. Druga bitnija stvar je zapošljavanje svojih glasača koji očekuju da im se usluga vrati i da budu postavljeni na određene pozicije”, naveo je Barović.

On smatra da predstavnici nove vlasti prave stratešku grešku zapošljavajući svoje najbliže, a zaboravljajući glasače, apstinente koji su odlučili prošlogodišnje izbore.

“Velika greška je to što predstavnici nove vlasti partijski zapošljavaju svoje rođake, prijatelje, kumove, odnosno sigurne glasače, dok one koji su bili apstinenti dugi niz godina i od kojih su neki prošle godine izašli prvi put na izbore opet ostavljaju na cjedilu i bez ispunjenih obećanja”, ističe Barović.

Kaže da su ljudi koji su apstinirali odlučili pobjednika prošlogodišnjih izbora.

“I ako se njihove želje i zahtjevi ne ispune, može se desiti da opet apstiniraju, što bi napravilo veoma veliku štetu pobjedničkim partijama”, rekao je Barović.

Spisak zaposlenih po partijskoj pripadnosti je dugačak, a na njemu nije bilo mjesta za sve. Predstavili smo vam kako su članovi partija na vlasti najednom postali eksperti. Glasači su iznevjereni jer za njih se, osim većih cijena, nije promijenilo ništa. Nezaposlenost raste, dok životni standard opada.