Video
Promjenom vlasti prošle godine iz novoformirane vlade, uključujući čelnike svih njenih resora, stigla su brojna obećanja o izmjenama i dopunama i izradi novih zakona koji će poboljšati životni standard građana, ali zbog blokade većine institucija u Crnoj Gori malo šta je urađeno, a kamoli sprovedeno u djelo.
Najkritičnija situacija je u Ministarstvu pravde koje čak nema ni ministra, gdje je tek nedavno postavljen koordinator tog resora, a na polovini smo 2021. godine.
Programom rada Vlade za ovu godinu, predviđeno je da Ministarstvo pravde utvrdi niz predloga zakona o izmjenama i dopuni i to Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o porijeklu imovine, Zakona o lustraciji, Zakonika o krivičnom postu pku, Krivičnog zakonika, Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kao i predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU i Predlog Zakona o lobiranju.
Iako su ti zakonski akti planirani da se donesu u četvrtom kvartalu ove godine, činjenica je da smo već u trećem i da je tek nedavno imenovan koordinator za resor ministarstva pravde, i to Sergej Sekulović koji paralelno obavlja i funkciju ministra unutrašnjih poslova.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić ističe da sve tri grane vlasti moraju biti na usluzi građanima i građankama, a izvršna vlast njihov servis. On je u izjavi za Dan kazao i da nije jednostavno izgraditi institucionalne kapacitete državnih organa da oni bezrezervno i u potrebnom kapacitetu štite javni interes, što je drugo ime za prava i i interese građana i građanki Crne Gore.
“Stoga je insistiranje na odgovornosti svih državnih organa prirodno stanje. Ali i pored legitimnog prava političkih subjekata da izražavaju svoje političkih stavova u različitim pojavnim oblicima, mora se naći balans sa obavezama prema javnom interesu”, kaže Marić.
On ističe i da će Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava u narednim mjesecima intenzivirati rad na setu zakona.
“Među njima ističem Zakon o porijeklu imovine, zakon o lobiranju, intervencije na ZKP-u, setu pravosudnih zakona. Vjerujem da će druge dvije grane vlasti u potpunosti ispratiti ove procedure i da ćemo blagovremeno uspjeti, kao građani i građanke, da dobijemo ove zakone. Moram naglasiti da je ipak manji izazov samo dolaženje do zakona. Mnogo veći izazov nas čeka u primjeni, kada ćemo i suštinski moći da ocijenimo rezultate sve tri grane vlasti”, zaključuje Marić.
Ministarstvo pravde je, sudeći po programu Vlade, još u drugom kvartalu trebalo da izradi i usvoji Akcioni plan za sprovođenje Strategi je za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba, izradi i usvoji Akcioni plan za sprovođenje Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti, izradi Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2021-2025, kao i Akcioni plan za sprovođenje Strategije manjinske politike.
Potpredsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović navodi za Dan da umjesto fokusiranja na teme koje se odnose na poboljšanje uslova života građana, aktuelna vlast se svakodnevno bavi međusobnim optužbama njenih konstituenata, revanšizmom i kadriranjima koja podgrijavaju tenzije u crnogorskom društvu i udaraju na njegove temeljne vrijednosti.
“Sve u svemu, politička nestabilnost i ovakvo stanje u vlasti su po nama u Socijaldemokratama, više nego dovoljan razlog za što hitnije provjeravanje izborne volje građana i kreiranje nove većine”, smatra Šehović.
Šehović: „Na čekanju” svi propisi koji treba da imaju pozitivan uticaj na životni standard
Sama činjenica da Vlada nema podršku parlamenta, a da u parlamentu najveći konstituent većine bojkotuje plenarna zasjedanja, govori o suštinskoj blokadi funkcionisanja ključnih segmenata sistema, što svakako ima negativne posledice po kompletan društveno-politički sistem, smatra poslanik Šehović.
U parlamentu su, nažalost, kako kaže, „na čekanju” zakonski predlozi koji upravo treba da imaju pozitivan uticaj na životni standard.
Mnogi od njih su predlozi SD-a i ostalih opozicionih partija (uvođenje neoporezivog dijela zarade, plaćanje PDV-a po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi, neplaćanje PDV-a na gubitke struje, povećanje zarada zdravstvenim radnicima, smanjenje akciza na gorivo i dr).
“Svjedoci smo i koliko se dugo čekalo na usvajanje budžeta, jer je on služio za međusobno potkusurivanje koalicionih partnera iz vladajuće većine. Kašnjenje u donošenju budžeta prouzrokovalo je brojne probleme za građane i privredu (nestašica ljekova, neadekvatna podrška poljoprivrednicima i cjelokupnoj privredi, zastoj u relaziciji postojećih i nepokretanje novih infrastrukturnih i drugih kapitalnih projekata i sl). U međuvremenu, ove godine imamo drastičan rast cijena namirnica i preko 40 odsto, cijena goriva i do 25 odsto, rast broja nezaposlenih za preko 8.000 ili 17 odsto, rast broja blokiranih preduzeća za više stotina, što sve dodatno ugrožava životni standard velikog broja građana”, kaže Šehović.
Vukić: Punjenjem budžeta pomažemo građanima
Da je politička kriza neminovno dovela do velikih komplikacija u državi, pri čemu najviše ispaštaju građani, smatra i Dragan Vukić, poslanik Socijalističke narodne partije (SNP).
On navodi da su svakodnevna poskupljenja, od osnovnih životnih namirnica do goriva, prouzrokovali zabrinutost i ogorčenje kod većine građana, tako da parlamentarna većina mora pronaći način da tim dešavanjima stane na kraj.
Preporučeno
“Vlada, odnosno resorna ministarstva finansija i ekonomije, treba što hitnije da donese paket mjera kako bi zaustavili najnovija poskupljenja životnih namirnica. Takođe, skupštinska većina što hitnije treba ponovo da sjedne za stoi da dogovori najprihvatljiviji modalitet za prevazilaženje skupštinske krize. Moramo se prisjetiti da je premijer u svom ekspozeu govorio da će Vlada inicirati zakon o porijeklu imovine i lustraciji i do dana današnjeg mi to nemamo u proceduri, a ti zakoni bi sigurno pomogli i punjenju budžeta i bilo bi više novca za pomoć građanima”, poručuje Vukić.
