Video
Bošković je ocijenio da je dosadašnji rad Vlade sramotan, dodajući da u njoj rade nedovoljno kompetentni, zreli i odgovorni. Istakao je da parlamentarna većina nema viziju razvoja zemlje niti bilo kakav program rada, ali i poručio da je za rješenje aktuelne krize neophodan dijalog pozicije i vlasti.
Ustoličenje Joanikija zakazano je za 5. septembar u Cetinjskom manastiru. Tenzije su podignute, pale se transparenti, šalju prijeteće poruke na društvenim mrežama… Najavljen je protest građana, a SPC ne odustaje, uz podršku vladajuće većine. Jeste li zabrinuti, je li u Crnoj Gori ovim događajem ugrožena bezbjednost?
BOŠKOVIĆ: Naravno da sam zabrinut. Riječ je o događaju visokog bezbjednosnog rizika i vjerujem da je svaki odgovorni građanin ove zemlje duboko zabrinut zbog svih eventualnih posljedica koje ovaj događaj može izazvati. Otud i odgovor zbog čega premijer i vladajuća većina ne dijele takvu vrstu brige, jer nijesu dorasli odgovornosti funkcija koje obavljaju a i njihove namjere prema Crnoj Gori i očuvanju građanskog koncepta države su veoma upitne.
Zašto SPC insistira da se ustoličenje obavi baš u Cetinjskom manastiru? Zašto se rizikuje građanski mir?
BOŠKOVIĆ: Nema nikakve dileme zbog čega je za ustoličenje izabrano baš Cetinje – tim činom nastoji se pokazati da je Crna Gora i zvanično okupirana. Naime, nakon pobjede na izborima i formiranja kleronacionalističke Vlade, mentori domaćih izvođača radova su naišli na aktivan otpor svih zdravih cjelina i djelova društva kakav nijesu očekivali. Stoga, nakon što su propali planovi za blickrig okupaciju odlučili su se da to izvedu u više faza. Cetinje je više puta do sada jasno poručivalo što misli o predsjedniku i potpredsjedniku Vlade, na taj način im jasno stavljajući do znanja što misle o njihovoj izdajničkoj politici. Okupatori sada vide idealnu priliku – simboličkim ustoličenjem na Cetinju žele pokazati da je pokoreno Cetinje a samim tim i Crna Gora. Naravno, riječ je o besmislenoj iluziji. Ni mnogo veći nijesu nikada pokorili Crnu Goru a kamoli prispjeli izvođači velikodržavnog projekta zvanog ,,srpski svet“.
Kako gledate na poruke premijera da niko neće ugroziti ustoličenje Joanikija i poziv predsjednika Skupštine Alekse Bečića da ,,svi sa ljubavlju i poštovanjem dočekaju mitropolita“? Zašto se država miješa u crkvena pitanja?
BOŠKOVIĆ: Što se tiče izjave predsjednika Skupštine, ona predstavlja još jednu besmislicu kakvih smo se naslušali i od njega i od njegove stranke. Gotovo sve što dolazi od njih predstavlja neku vrstu besmislenih floskula kakve obično prevaziđu đaci u pisanju pismenih radova u petom razredu osnovne škole. Iz nekog razloga, ova grupacija taj nivo nikada i nije preskočila. O kolikoj je gluposti riječ govori i to što Bečić poručuje da Cetinjani treba da sa ljubavlju dočekaju čovjeka koji je kazao da je mnogo naučio, i da se otvoreno divi Aleksandru Rakoviću koji je izgovorio nebrojeno uvreda na račun Cetinjana i Crnogoraca. Sve ovo dovoljno govori o smislenosti Bečićeve izjave.
Na koji način se, po Vama, može riješiti politička i institucionalna kriza u Crnoj Gori?
BOŠKOVIĆ: Za rješenje aktuelne krize neophodan je dijalog predstavnika opozicije i vlasti. Predstavnici vlasti moraju da shvate da su uz nezapamćeno miješanje SPC i bezbjednosnih službi stranih država, uz ogromnu količinu novca i resursa svake vrste, uspjeli da na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima namaknu većinu za jedan mandat. Tako tijesna većina i tako ostvarena pobjeda, kao uostalom ni bilo koja pobjeda, ne daje im legitimitet da svojim politikama iz temelja pokušavaju da sruše osnovne vrijednosti savremene Crne Gore kao ni legitimitet da politiku vode osiono bez bilo kakvih konsultacija sa polovinom zakonodavne vlasti – aktuelnom parlamentarnom opozicijom. Kada to shvate, postoji šansa da dođe do iskrenog i otvorenog dijaloga kako bi se kvalifikovanom većinom izabrali članovi sudskog i tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda, usvojilo se reformisano izborno zakonodavstvo a onda se razgovaralo i o načinima prevazilaženja nefunkcionalnosti aktuelne izvršne vlasti kroz tehničku vladu ili vanredne parlamentarne izbore.
Dio parlamentarne većine, ipak, insistira da se izaberu članovi Tužilačkog savjeta, iako nema konsenzusa o tom pitanju, na koji poziva Evropa. Kako to komentarišete?
BOŠKOVIĆ: Aktuelna parlamentarna većina nema viziju razvoja zemlje niti bilo kakav program rada. Sve što je njih spojilo jeste mržnja prema DPS-u i narativ kako će po dolasku na vlast, tobože se obračunati sa neviđenim lopovlokum i korupcijom koji su vladili. Godinu nakon okončanja parlamentarnih izbora jasno se pokazalo da su bile u pitanju neargumentovane tvrdnje i sračunato smišljene laži s isključivom namjerom dolaska na vlast. Sada kada je taj argument izblijedio a kada je povjerenje u Vladu i parlamentarnu većinu na rekordno niskom nivou, potrebno je postaviti partijskog tužioca kako bi potpredsjednik Vlade mogao da se igra hapšenja i kreiranja lažnih afera u cilju sticanja političkih poena. Ukoliko i dođe do ovoga, to će na duže staze biti hitac uprazno ali će ostaviti trajne posljedice na polju daljih evropskih integracija Crne Gore.
Kako biste okarakterisali dosadašnji rad Vlade?
BOŠKOVIĆ: Smatram da je dosadašnji rad Vlade – sramotan. On i ne može biti nikako drugačiji jer je aktuelna Vlada skup ljudi koji su nedovoljno kompetentni, zreli i odgovorni da obavljaju takve poslove. Imali smo i imamo katastrofalnu situaciju u borbi sa pandemijom kovid virusa, gdje smo trenutno br. 1 po broju zaraženih po glavi stanovnika u svijetu, evropske integracije su u potpunosti blokirane, budžet se čekao šest mjeseci zbog čega smo po prvi put imali privremeno finansiranje – i to nezakonito, imamo rekordan broj nezaposlenih a Vlada nema ozbljnu strategiju ni u jednoj sektorskoj politici. Dovoljno je pogledati kapitalne investicije ili resor prosvjete da bi se pogledale pogubne posljedice ove i ovakve Vlade. Ono što ohrabruje je ipak činjenica što ova Vlada neće trajati još dugo i što će ubrzo stvari biti postavljene na adekvatan način.
Pomenuli ste resor prosvjete. Kako komentarišete smjenu svih direktora škola i postavljanje novih, kao i zapošljavanje ,,po dubini“ u svim resorima? Je li u pitanju revanšizam?
BOŠKOVIĆ: Apsolutno. Predstavlja i kršenje predizbornih obećanja da neće biti partijskog zapošljavanja kao i ozbljan udarac na budžet a time i na džepove građana. Ipak, ono što je najgore jeste to što se državna uprava puni kadrovima koji nijesu lojalni državi Crnoj Gori a čija su znanja i kompetencije daleko od potrebnih. Dugoročno, ovo će dovesti državnu administraciju na ekstremno nizak nivo.
Vlada, po zakonu, ne može da imenuje direktora Uprave policije bez pozitivnog mišljenja Skupštine. Međutim, Zoran Brđanin imenovan je bez mišljenja parlamenta, uz preporuke samo Odbora za bezbjednost. Kao član tog odbora, kako komentarišete takvo imenovanje Brđanina?
BOŠKOVIĆ: Takvo postupanje predstavlja manir ove Vlade. Mislim da na prste jedne ruke možemo pobrojati postupke i imenovanja koja je ova Vlada sprovela u skladu sa procedurom. Vlada totalno bezakonje i samovolja predstavnika vlasti koji su ubijeđeni da se tako može funkcionisati. Za ovu Vladu važniji su crkveni od civilnih zakona. Ipak, ne može se ovako postupati, i to će vidjeti vrlo brzo jer svako kršenje pravila i propisa prije ili kasnije dođe na naplatu.
Kao bivšem ministru odbrane, kako Vam taj resor izgleda danas?
BOŠKOVIĆ: Nažalost, kao i kad je čitava Vlada u pitanju i ovdje se ogleda jedan klasičan revanšizam prema najsposobnijim i najboljim oficirima samo zato što su lojalni državi kojoj su se zakleli. Takođe, usljed političkih pritisaka pojedinih konstituenata vladajuće većine ne ispunjavaju se međunarodno preuzete obaveze, prije svega mislim na misiju KFOR, kao i zaustavljanje svih investicionih ulaganja koja su za ovih blizu devet mjeseci jednaka nuli eura. To će svakako zaustaviti početi proces modernizacije i osavremenjivanja oružanih snaga, što će značiti zaostajanje i smanjene buduće kapacitete naše vojske.
Iz DF-a upućene su kritike da je, kako kažu, “besmisao i bezidejnost u strateškom razvoju crnogorske vojske u posljednjih 15 godina pokazao epilog dešavanja u Avganistanu“. Kao bivši ministar odbrane, kako komentarišete ovakve navode?
Takve gluposti bespredmetno je komentarisati. Bez obzira na ishod NATO misije u Avganistanu koja je punih 20 godina čuvala mir i sigurnost tog prostora, ona je za crnogorsku vojsku imala ogroman značaj i unaprijedila kapacitete crnogorske vojske. Nadam se da će rukovodstvo MO vrlo brzo donijeti odluku o povećanju učešća u nekoj od postojećih misija u prvom redu misiji na Kosovu.
Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je izjavio da zna pouzdano da su, kako kaže, “određeni poslanici DF-a, a možda i njihovi lideri, pregovarali sa DPS o načinu kako da sruše Vladu Crne Gore i kako da se organizuju sljedeći izbori“. O čemu priča premijer?
BOŠKOVIĆ: Premijer Krivokapić po običaju prića gluposti. Zaista je teško komentarisati izjave čovjeka poznatog po tome što nekada i više puta demantuje sam sebe u roku kraćem od 24 sata. Kao što smo već više puta naveli, Demokratska partija socijalista može, u raznim oblastima i na raznim nivoima, sarađivati i ostvarivati određene ciljeve samo sa onima koji imaju jasne i nedvosmislene antifašističke stavove, koji dijele evropski put razvoja Crne Gore i koji našu zemlju vide kao građansku, multikonfesionalnu državu. Stoga, Demokratski front nije naš partner i nikakvih pregovora sa njima nismo, niti ćemo imati.
Vlada je predložila zakon o popisu. DF insistira da popis bude ove godine, a jedan od lidera Andrija Mandić nedavno je rekao da će na osnovu popisa biti sređen i birački spisak. Kako komentarišete ovakve navode?
Preporučeno
BOŠKOVIĆ: Kao čistu glupost. Posljednji popis u Crnoj Gori održan je 2011. godine. Od tada smo imali tri puta parlamentarne i dva puta predsjedničke izbore i desetine izbora na lokalnom nivou. Zamislite da su se parlamentarni izbori 2020. godine vodili po biračkom spisku koji je skrojen po popisu iz 2011. godine? Dakle, riječ je o najobičnijoj gluposti koja nije vrijedna komentarisanja, a način vođenja biračkog spiska je u potpunosti jasan i definisan je na bazi nekoliko zakona i nema dodirne tačke sa popisom.
