Video
Gostujući u emisiji „Odgovor“ na Televiziji E Čavor je ocijenio da je borba za crnogorski identitet u stvari borba za emancipaciju društva.
„Popis stanovništva ličini na bitku biti ili ne biti što stvara nezdrav ambijent koji mijenja pravila igre. Kad uporedimo Crnu Goru i Novi Zeland možemo reći da se ne radi o istom popisu, odnosno da njegova svrha nije ista“, kazao je Čavor.
Smatra da je teško graditi pozitivan identitet kada su društvene vrijednosti urušene i ocjenjuje da je raspadom SFRJ iniciran proces snižavanja društvenog diskursa na primitivan nivo.
„Tu se razmišlja na način ko je brojniji taj je jači. Ako se tako radi onda se ne može računati ni na kvalitet ili bilo koji progres već se želi postići homogena cjelina u nacionalnom smislu“, navodi Čavor.
Smatra i da veliki broj vjernika u Crnoj Gori ne dovodi u pitanje poziciju SPC u našoj zemlji.
„SPC je 2020. pokazala da je spremna, jer je to bilo u njenu korist, da aktivira svoju političku moć i da naruši sekularne temelje društva i da nas primakne društvu koje više podsjeća na Iran nego na Novi Zeland“.
Upitan šta je za njega crnogorski identitet, Čavor kaže da je to viševjekovna tekovina.
„Ako sagledamo kako je Crna Gora funkcionisala postojala je društvena ideologija podržana od vrha do dna gdje su čojstvo i junaštvo bili ideali i vertikala tog društva kojoj su ljudi stremili. Krovna je bila ideologija slobode kao i dobrovoljna požrtvanost pojedinaca da se ide u tom smjeru. To identitetsko jezgro nije inferiorno ni na jedno razvijeno društvo. Treba jasno ljudima saopštiti da možda uopšte nije potrebno prepucavanje o nacionalnim etiketama, već da ako žele da se fokusiraju na neku bolju budućnost neka ispoštuju ono što su bile vrijednosti njihovih predaka, ma kako se oni zvali. To je u stvari staza kojom bi trebalo da kročimo u neka bolja vremena“.
Upitan pod čijim se uticajima crnogorski identitet mijenjao, Čavor kaže da su 1918.
postojale sve pretpostavke da se Crna Gora inkorporira u tadašnji državni projekat.
„Možda su tada Crnogorci mogli da prihvate srpstvo kao kategoriju koja ne ugrožava njihovo crnogorstvo. Do 1918. ne postoji kolizija između te dvije kategorije i treba postaviti pitanje zašto je do toga došlo. Mislim da se to desilo jer se skrenulo sa puta tipičnog za crnogorski identitet. Kako ste mogli očekivati od jednog slobodarskog naroda da bude brutalno uguran u novi državni projekat. To je pristup koji se ne razlikuje od onog koji su imali svi osvajači sa kojima smo se suočavali kroz istoriju“, kaže Čavor.
Komentarišući ocjene da je bitka za crnogorski identitet i Crnu Goru izgubljena, Čavor navodi da nas istorija obavezuje da ne budemo fatalisti.
Preporučeno
„Kroz istoriju nas karakteriše tendencija da se dižemo iz pepela kao feniks. Vjerujem da ovo sa čime se sada borimo u tolikoj mjeri destruktivno i da je već dokazano da je osuđeno na propast. To je, da jasno kažem, velikosrpska ideologija koja je doživjela toliko poraza u posljednjih 30 godina i koja u suštini srpsko društvo vodi u sve dublje probleme. Naš je zadatak da ne sagorimo u toj borbi. Možemo konstatovati da smo na udaru, tačno je, ali se moramo okrenuti i graditi jer gubimo generacije ljudi koje idu vani ili propadaju“, poručuje Čavor.
