Video
Ovo su ključni nalazi publikacije “Javna preduzeća u izbornoj računici”, koju je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
“CDT-ova analiza ukazuje da partije sebi omogućavaju da, posredstvom kontrolisanja imenovanja odbora direktora i izvršnih direktora u javnim preduzećima, posredno utiču i na zapošljavanje – odnosno da upravo takvim zloupotrebama javnih resursa jačaju svoju političku podršku. Ni novi zakon usvojen u junu, iako propisuje da se direktor i članovi organa upravljanja imenuju putem javnog konkursa i posebne uslove koje moraju ispunjavati članovi organa upravljanja, ne garantuje da će politički uticaj na imenovanja biti ograničen”, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, preciznih podatka o ukupnom broju zaposlenih u privrednim društvima na centralnom i lokalnom nivou, očekivano, nema ali je Ministarstvo finansija u svojim podacima otkrilo da je broj zaposlenih u privrednim društvima u vlasništvu države u periodu 2020-2024. godine uvećan za 29.3 odsto, odnosno 3,147 osoba.
“Da se zapošljavanja ne mogu ekonomski opravdati govore nam podaci Ministarstva energetike i rudarstva, koje je u analizi 2025. iznijelo činjenicu da je, kada je riječ o EPCG grupi, povećanje broja zaposlenih došlo do izražaja u najvećim gubitašima EPCG – Solar gradnji i Željezari Nikšić”, istakli su iz CDT-a.
I, prema njihovim riječima, umjesto da gubici i troškovi budu dodatni impuls za neophodne reforme, Skupština Crne Gore je posljednjim izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru odlučila da gubitaše oslobodi i formalne obaveze smanjenja fonda zarada zbog rezultata poslovanja.
“Novim Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja iz jula 2025. godine ograničenje zapošljavanja tokom predizborne kampanje prošireno je i na privredna društva u vlasništvu države i opština, što ranije nije bio slučaj. Međutim, istovremeno je ukinuta obaveza dostavljanja i objavljivanja odluka o zapošljavanju, pa ostaje da se vidi na koji način će Agencija za sprečavanje korupcije vršiti kontrolu. Ovo ograničenje uvedeno je tek nakon što su se već dogodila masovna zapošljavanja koja su izazvala sumnje u njihovu povezanost sa izbornim procesom”, navodi se u saopštenju.
Normativni okvir za zapošljavanje u privrednim društvima, kako su pojasnili, olakšava sprovođenje partijske strategije “sigurnog glasa”.
“No, događa se da javna preduzeća pri zapošljavanju ne poštuju ni jako fleksibilna pravila, pri čemu znaju da učine da oglas za posao traje i tokom vikenda što zainteresovanima otežava prikupljanje potrebne dokumentacije. Na probleme pri zapošljavanju često upozorava i Državna revizorska institucija (DRI)”, istakli su.
Iz CDT-a ističu da se kao posebno problematična pokazala i primjena instituta sporazuma o preuzimanju zaposlenih, čime se, kako su naveli, izbjegavala obaveza javnog oglašavanja slobodnog radnog mjesta.
“U praksi, to znači da lice može biti zapošljeno u privatnoj firmi, a da ga zatim javno preduzeće preuzme bez oglasa. Prema dobijenim podacima, 29 privrednih društava je putem sporazuma preuzelo 102 zaposlenih u 2025. godini, njih 50 na neodređeno vrijeme, a preostalih 52 na određeno vrijeme. Indikativno je da je većina lica koja su putem sporazuma o preuzimanju zaposlena na neodređeno vrijeme, prethodno bila zaposlena u privatnom sektoru – najmanje njih 27”, pojasnili su.
Tek izmjenama zakona od kraja prošle godine precizirano je da je ovo moguće samo između poslodavaca za zaposlene u javnom sektoru.
U 2025. najviše zapošljavali Putevi Podgorica
“Na osnovu podataka prikupljenih po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, na koji nam je od 174 privredna društva odgovorilo njih 133, tokom 2025. je u 88 privrednih društava zaposleno 1248 lica. Od toga na određeno vrijeme 750 lica, a na neodređeno vrijeme njih 360. U odnosu na preostala 138 lica koja su u 2025. godini zaposlena u Putevima Podgorica, nije nam precizirana informacija o tome da li je riječ o zaposlenju na određeno ili neodređeno vrijeme”, navode iz CDT-a.
Kako su istakli, najveći broj je zaposlen u privrednim društvima: Putevi DOO Podgorica – 138, Komunalno DOO Kotor – 87, Komunalno DOO Budva – 83, EPCG – 77, Luka bar AD – 65, Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica – 64, Javno komunalno preduzeće Zeta DOO – 61, HTP Ulcinjska rivijera AD Ulcinj – 55…
“CDT-u podatke o zapošljavanju nije dostavilo 41 privredno društvo, među kojima i ona koja se u javnosti vrlo često spominju zbog sumnjivih masovnih zapošljavanja”, zaključili su.
Preporučeno
Više detalja je dostupno na linku.
