Video
Ukazuje da nijedan od pet prijedloga zakona o kojima se juče raspravljalo nije uređivao zaključivanje zajednice života osoba istog pola. Riječ je, ističe Knežević, isključivo o tehničkom usklađivanju sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola iz 2020. godine, što je u raspravi potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
“Suština problema nijesu samo uvrede, iako ih je bilo – od vulgarnog žargona do izmišljenih tvrdnji o vjenčanjima na budvanskim plažama. Cijelo izlaganje konstruisano je tako da istopolne parove predstavi kao takmace građanima srpske nacionalnosti koji nemaju crnogorsko državljanstvo, čime se namjerno suprotstavljaju dvije grupe građana. Nijedno pravo se ne umanjuje time što neko drugi ostvaruje jednako” pravo, a politika koja tvrdi suprotno ne rješava probleme, već produbljuje podjele”, kategoričan je Knežević.
Dodaje da, kada se u Skupštini istorijsko kažnjavanje ljudi zbog njihove seksualne orijentacije predstavlja kao primjer poželjnog društvenog uređenja, pomjera se granica prihvatljivog javnog govora.
“Takve poruke, izgovorene sa najviše političke govornice, doprinose normalizaciji diskriminacije i netrpeljivosti i zato zahtijevaju jasnu institucionalnu reakciju”, ocijenio je Knežević.
Podsjeća da je isti poslanik u maju ove godine javno izjavio da bi ubio čovjeka koji ga nazove homoseksualcem.
“Ni tada nije uslijedila institucionalna reakcija. Odsustvo posljedica nakon svake pojedinačne izjave otvara prostor za nove i teže oblike govora mržnje”, istakao je Knežević.
Dodatno zabrinjava što je Crna Gora u posljednjem izvještaju Dugine mape (Rainbow Map) organizacije ILGA-Europe, pala devet mjesta u odnosu na 2024. godinu.
“U izvještaju se konstatuje da prava iz Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola ni šest godina nakon njegovog usvajanja nijesu u potpunosti sprovedena, uz preporuku da se zakonodavstvo konačno uskladi”, naveo je Knežević.
Centar za građansko obrazovanje, kako dodaje, žali i što predsjedavajući nije reagovao na sadržaj govora, već je sjednica prekinuta tek nakon međusobnih uvreda i spriječenog fizičkog sukoba.
“Jednako zabrinjava što nijedan poslanički klub nije javno osudio izrečene stavove, pa je fokus javnosti ostao na incidentu, a ne na porukama upućenim jednoj grupi građana”, kazao je Knežević.
Skupština Crne Gore, kategoričan je, nije prostor u kojem se smije nekažnjeno vrijeđati dostojanstvo građana i građanki zbog njihovih ličnih svojstava.
“Ako se Etički kodeks ne primjenjuje kada postoji osnovana sumnja da su prekršena njegova temeljna načela – zabrana diskriminacije, odgovorno postupanje i zaštita ugleda Skupštine – onda on gubi svoju svrhu”, ocijenio je Knežević, te pozvao Odbor za ljudska prava i slobode pokaže da pravila važe jednako za sve poslanike i poslanice.
Sloboda govora u Skupštini, prema njegovim riječima, ne isključuje političku i etičku odgovornost za govor kojim se vrijeđa dostojanstvo građana i podstiču predrasude i netrpeljivost.
“Etički kodeks obavezuje poslanike da postupaju u skladu sa principima odgovornosti, uzajamnog poštovanja i očuvanja ugleda Skupštine. Član 5 zabranjuje diskriminaciju, uključujući i onu po osnovu seksualne orijentacije, dok član 6 propisuje da poslanici funkciju obavljaju u skladu sa moralnim načelima, profesionalnim standardima i javnim interesom. Nadzor nad primjenom Kodeksa povjeren je Odboru za ljudska prava i slobode”, naveo je Knežević.
Zaključuje da je ravnopravnost obaveza koju je Crna Gora preuzela sopstvenim zakonima i u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Preporučeno
“To nije usluga koju država čini pojedinima, već njen dug prema svim svojim građanima i građankama”, poručio je Knežević.
