Ugovor o lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) sa kompanijom Bipartizan solutions, američko-izraelskog političkog analitičara Mičela Baraka, potpisan je u decembru 2022. na godinu dana.

Mjesec kasnije, januara 2023., Abazović je na sjednici Vlade obrazložio potrebu za lobiranjem:

“Definitino moramo da budemo malo bliže Kapitol hilu i Bijeloj kući.”

Ovaj ugovor, Vlada je raskinula krajem maja, iskorištivši klauzulu koja je predviđala da se on može raskinuti u tom periodu.

Iz kabineta premijera nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega je konkretno raskinut ugovor sa Bipartizan solutions.

U dokumentu u koji je RSE imala uvid, Abazović je kratko obavjestio Baraka da ne mogu nastaviti saradnju imajući u vidu da će junski parlamentarni izbori rezultirati izborom nove Vlade.

“Kada i ukoliko se stvori odgovarajuća politička klima, uvjereni smo da će biti prilike da nastavimo saradnju”, navodi se u dopisu Abazovića.

Zbog čega je angažovan lobista

Kako se navodi u ugovoru koji je raskinut, cilj lobiranja bio je da “ohrabri administraciju predsjednika Džoa Bajdena i Kongres da donose odluke koje podržavaju poziciju Crne Gore u vezi nekoliko ključnih pitanja”.

Ta pitanja su, navodi se, odnosi sa SAD i NATO, evropske integracije, izazovi vezani za Rusiju i borba protiv korupcije.

Inače, ugovori o lobiranju su uobičajena praksa u SAD, a detalji o njima objavljuju se na internet stranici Akta o registraciji stranih agenata (FARA) pri američkom Ministarstvu pravde.

Bipartizan solutions trebalo je da doprinese, između ostalog, jačanju “jedinstvene regionalne pozicije Crne Gore” kao “mosta između SAD i Balkana”.

Upoznavanje Abazovića i Baraka

Dogovorena mjesečna nadoknada za usluge iznosila je 35.000 dolara, a ovaj iznos pokriva sve troškove osim povratnog putovanja predstavnika Bipartizan solutions do Podgorice, stoji u dokumentu objavljenom na internet stranici crnogorske Vlade.

Sporazum je, inače, potpisan između dvije Abazovićeve posjete Americi – u septembru 2022. i martu 2023. godine.

Upravo je tokom prve posjete došlo do upoznavanja Abazovića i Baraka.

“Barak je pomagao u organizovanju nekih sastanaka za premijera u Vašingtonu i Njujorku, uključujući sa Međunarodnim republikanskim institutom (IRI) i Konferencijom predsjednika velikih jevrejskih organizacija”, navodi se u dokumentu na stranici FARA.

Dva mjeseca nakon toga Barak će osnovati kompaniju Bipartizan solutions, a onda u decembru potpisati sporazum sa crnogorskom Vladom.

Sam Barak za RSE kaže da je sa premijerom stupio u kontakt preko zajedničkog prijatelja koji ga je zamolio da pomogne Abazoviću u organizovanju nekih sastanaka tokom posjete SAD septembra 2022. Nije želio da navede ime prijatelja.

“Proveo sam sate na sastancima preko Zooma sa kabinetom premijera i organizovao sastanke za premijera”, kazao je on, dodajući da su takođe raspravljali o strateškom komuniciranju za potrebe američke javnosti.

Barak je istakao da za to nije bio plaćen, ali da misli da su napori uloženi u tom periodu uticali da dođe do potpisivanja sporazuma.

Ko je lobista Mičel Barak?

Barak je u Vašingtonu strudirao političke nauke i psihologiju na Univerzitetu Džordž Vašington, a u američkim medijima je uglavnom prisutan kao politički analitičar i istraživač javnog mnjenja.

Međutim, iz njegove biografije se može vidjeti da je najveći dio karijere proveo u Izraelu, gdje i sada živi.

On je, između ostalog, bio savjetnik za međunarodne medije izraelskog predsjednika Šimona Peresa, pisao govore za premijera Arijela Šarona, a 1990-ih pomoćnik sadašnjeg premijera Benjamina Netanjahua.

Inače, vlasnik je KEEVOON Research, Strategy & Communications, kompanije sa sjedištem u Jerusalimu koja se bavi istraživanjima i političkom komunikacijom.

Crna Gora, međutim, nije njegovo prvo regionalno iskustvo.

Naime, u prvoj Vladi Srbije Ane Brnabić bio je savjetnik ministra bez portfelja zaduženog za inovacije i tehnološki razvoj Nenada Popovića od jula 2017. do septembra 2018. godine.

Naveo je da je kabinet srpskog ministra postao “velika sila u promovisanju inovacija i preduzetništva u zemlji” i da su uspostavili zajedničke projekte sa Izraelom, SAD, Rusijom, Kinom i drugim zemljama.

Državne institucije i ministarstva u Srbiji nisu izvještavali o njegovim aktivnostima.

Osim Bipartizan solutions, ne navodi se njegovo drugo iskustvo sa lobiranjem u SAD.

Barak, međutim, tvrdi da ima višedecenijsko iskustvo u lobiranju. Takođe ističe da jedna od osoba iz njegovog tima koja je radila na slučaju Crne Gore ima godine iskustva na Kapitol hilu.

“Veoma smo dobro pokriveni u tom dijelu i postigli smo tokom lobiranja brojne uspjehe”, kazao je on za RSE.

Šta je radio Bipartizan solutions za Crnu Goru

Bipartizan solutions je prijavio američkoj FARA da je do kraja maja imao oko 20 aktivnosti, koje su se uglavnom odnosile na kontakte sa velikim medijskim kućama kao što su Politiko, Njujork tajms, Rojters i Foks njuz.

Sa njihovim novinarima se radilo na ugovaranju intervjua sa premijerom ili su informisani o dešavanjima u Crnoj Gori.

Dva sastanka odnosila su se na temu izgradnje terminala tečnog prirodnog gasa (LNG) u Luci Bar, od kojih je jedan održan u ambasadi u Vašingtonu u prisutvu ministra finansija Aleksandra Damjanovića.

Vlada Crne Gore će sredinom maja potpisati memorandum sa dvije kompanije iz SAD o izgradnji terminala za LNG.

Ugovarana je posjeta i saradnja sa Univerzitetima Džordž Vašington i Džordž Mejson, ali i razgovarano sa Skotom Mastikom iz Međunarodnog republikanskog instituta uoči posjete predsjednice Skupštine Danijele Đurović.

Đurović se tokom posjete Americi u maju susrela sa Mastikom i predstavnicima Univerziteta Džordž Vašington.

“Za kratko vreme, uz niz izazova, uspjeli smo da uradimo mnogo u ime Vlade Crne Gore”, ocijenio je Barak za RSE, navodeći da se nada nastavku saradnje.

Crnogorska Vlada je za pola godine angažmana Baraku isplatila malo više od 206.500 dolara.

On je prijavio da je u periodu lobiranja za Crnu Goru imao nepunih 140.000 dolara troškova, od čega su više od polovine usluge Barakove druge kompanije KEEVOON.

Na pitanje na kojim poslovima je angažovao vlastitu kompaniju, Barak je kazao da je KEEVOON “pružao strateški konsalting i upravljanje projektom lobiranja”.

Na analize konsultantske grupe Watermark utrošeno je oko 26.000 dolara, preko 20.000 na letove iz Izraela do Amerike sa smještajem, a preko 10.000 zakup kancelarija.

Istorija crnogorskog lobiranja

Crna Gora je prve lobiste angažovala 1995. godine, u vrijeme Vlada premijera Mila Đukanovića. Tada su prioriteti bili drugačiji.

“Cilj ovog angažmana je pomoć Crnoj Gori da određenu imovinu, trenutno ‘zamrznutu’ kao rezultat sankcija SAD i Ujedinjenih nacija, odmrzne”, navodi se u ugovoru iz te godine na internet stranici FARA.

Crna Gora, koja je tada sa Srbijom činila Saveznu Republiku Jugoslaviju, našla se 1992. na meti međunarodnih sankcija zbog uloge predsjednika Srbije Slobodana Miloševića u ratovima u regionu.

Angažovana kompanija je potom bila zadužena da pomogne Crnoj Gori u prodaji te imovine.

Crna Gora je bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine. Međutim, nije moguće precizno utvrditi koliko novca je potrošeno na lobiranje jer su ugovori bili podložni promjenama.

Nakon toga uslijedila je sedmogodišnja pauza, do potpisivanja ugovora sa Bipartizan solutions krajem 2022.

Osim Crne Gore, samo Sjeverna Makedonija u regionu nema aktivne sporazume o lobiranju u SAD.

U 2022. godini ukupna potrošnja na lobiranje u Sjedinjenim Državama iznosila je oko četiri milijarde dolara, prema podacima Statiste.