Standard: Zakazali ste u petak sastanak predsjednika parlamentarnih partija. Da li očekujete pomak u odnosu na prošli sastanak, kada je DF napustio dijalog?

Đurović: Politički dijalog jeste i biće ključni prioritet tokom mog predsjedavanja Skupštinom Crne Gore. Ozbiljni problemi koji opterećuju našu državu, kao i nefunkcionalnost velikog broja institucija ne samo da blokiraju naš evropski integracioni put, već postavljaju pitanje da li smo mi država u punom kapacitetu.

Od preuzimanja funkcije predsjednice Skupštine organizovala sam dva sastanka političkih lidera, od kojih je jedan, održan u julu mjesecu, prošao u konstruktivnoj atmosferi iako ni tada sve partije nisu bile zastupljene na nivou predsjednika.

Sastanak koji sam organizovala 9. novembra napustile su kolege iz Demokratskog fronta, pravdajući to odsustvom lidera DPS-a Mila Đukanovića.

Cijeneći neophodnost da sve političke partije uzmu učešća u dijalogu, u pismu koje sam poslala 15. novembra iskazala sam očekivanje da će narednom sastanku prisustvovati svi predsjednici partija koje su zastupljene u parlamentu i da ćemo na taj način konačno stvoriti početne pretpostavke da krenemo u rješavanje pitanja zbog kojih se i sastajemo.

S obzirom da je poziv upućen direktno liderima partija, kao i da je pitanje predstavnika partija problematizovano na prošlom sastanku, svaki politički subjekt koji se ne odazove u formatu lidera dodatno snosi odgovornost u pravcu produbljivanja krize i još veće destabilizacije prilika u državi.

Odgovornost svih je da na sjutrašnjem sastanku otvoreno diskutujemo o svim problemima, te da počnemo da rješavamo pitanja koja su ključna za dalji napredak naše države i na unutrašnjem i na međunarodnom planu.

Standard: DF je najavio da će prisustvovati sastanku. Da li imate potvrdu?

Đurović: Prema onome što sam saznala iz medija, predstavnici Demokratskog fronta će se odazvati pozivu na sastanak. Pozdravljam takvu njihovu odluku i, kao što sam rekla, očekujem prisustvo svih pozvanih lidera partija.

U svakom slučaju, ne bih prejudicirala bilo čije postupke ni po ovom, ni po bilo kom drugom pitanju, ali bih skrenula pažnju na činjenicu da je situacija u državi krajnje ozbiljna i da bi, u skladu sa istom, svi trebalo da se ponašaju.

Standard: Da li je za Vas najavljeni sastanak, kao i za DF, izlišan ako ne prisustvuje predsjednik DPS-a Milo Đukanović?

Đurović: Prisustvo predsjednika države i DPS-a je jako važno i, kao što smo vidjeli, po shvatanju nekih političara, neophodan uslov da bi se nastavili dalji razgovori o rješavanju političke krize. Stoga, smatram da bi bilo dobro i korisno da se gospodin Đukanović odazove pozivu i da na taj način svi pokažemo volju i spremnost da razgovaramo i da se eventualno dogovorimo oko prioritetnih pitanja, a to su, svakako, izbor sudija Ustavnog suda, završetak imenovanja preostalih članova Sudskog savjeta, izbor vrhovnog državnog tužioca, sprovođenje izborne reforme i slično.

U svakom slučaju, sve političke partije i njihovi lideri snose odgovornost za svoje djelovanje, ali i za ukupnu društveno-političku situaciju u zemlji.

Standard: Ukoliko DF ipak ne dođe, da li će se uopšte održati sastanak?

Đurović: Uzimajući u obzir jučerašnju izjavu predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića, očekujem prisustvo lidera Demokratskog fronta na sjutrašnjem sastanku.

Kako će sam sastanak teći i ko će se sve od lidera odazvati pozivu u ovom trenutku nije poznato.

Međutim, jasno je da svaki politički subjekt koji participira u crnogorskom parlamentu, bez obzira na broj poslanika, ima svoj dio odgovornosti u rješavanju trenutne političke situacije.

Ipak, moramo imati na umu da najbrojniji poslanički klubovi imaju veću obavezu učešća u političkom dijalogu, kao i postizanju kompromisnih rješenja jer naš Ustav predviđa dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu za rješavanje upravo onih pitanja koja su do sada predstavljala kamen spoticanja.

Nedopustive su bilo kakve igre po pitanju dolaska ili nedolaska na sjutrašnji sastanak, kao i promjene formata učešća na istom i upravo one diskredituju političke subjekte koji se njima bave i degradiraju ih u očima domaće i međunarodne javnosti.

Standard: Da li je opcija međunarodna medijacija, odnosno, kako predlaže SD, prisustvo EK u liku Oane Kristine Pope?

Đurović: Smatram da je Crna Gora i dalje država predvodnica u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te nisam sklona da u ovom momentu tražimo posredovanje predstavnika Delegacije EU u Crnoj Gori u našim međusobnim razgovorima.

Mišljenja sam da je svaka pomoć i podrška Evropske komisije dobrodošla, ali sam uvjerena da u otvorenom razgovoru, u kome će svako makar malo odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva, možemo postići dogovor koji će ići u pravcu rješavanja krize kroz koju prolazimo već nekoliko mjeseci.

Standard: Da li imate kontakt sa EK u Podgorici u vezi sa tim?

Đurović: Imam vrlo čestu komunikaciju sa svim predstavnicima diplomatskog kora u Crnoj Gori, pa tako i sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popom.

Evidentno je da su svi ambasadori zabrinuti zbog trenutnog stanja u kome se naša država nalazi, ali dijelimo mišljenje da politički lideri moraju naći kompromisna rješenja bez međunarodne medijacije u ovom momentu.

Standard: Kada će se odlučivati, odnosno glasati za sudije Ustavnog suda?

Đurović: Iako je moj prvobitni plan bio da ponovno izjašnjavanje o kandidatima za sudije Ustavnog suda organizujem prvog zakonski mogućeg dana, 22. novembra, što sam i najavila putem medija, zbog obaveza jednog dijela poslanika koalicije „Crno na bijelo“, od toga se odustalo.

Na juče održanom Kolegijumu, sazvanom upravo sa ciljem postizanja dogovora oko datuma za glasanje, utvrđeno je da je prvi mogući datum kada se mogu okupiti svi poslanici 28. novembar, te je odlučeno da tog dana obavimo drugi krug glasanja o kandidatima sa sudije Ustavnog suda, kao i o ostalim tačkama sa tekuće sjednice Skupštine Crne Gore.

Standard: Da li je moguće uopšte doći do tri petine za sudije Ustavnog suda ako prethodno nema političkog dogovora?

Đurović: Svi sastanci koje sam organizovala i koje ću organizovati imaju upravo za cilj da se, između ostalih, riješi i ovo pitanje.

Sigurna sam da imamo dovoljno zrelosti, mudrosti i dobre namjere da dođemo do rješenja koja će biti prihvatljiva za sve i kojima ćemo doći do krajnjeg cilja, a to je konačno odblokiranje ove najvažnije sudske institucije.

Podsjećam da je Ustavni sud krajnja instanca i za odlučivanje po žalbama vezanim za nedavno održane lokalne izbore, te da ga i iz tog razloga potrebno što hitnije staviti u funkciju kako bi se moglo početi pristupati formiranju lokalnih vlasti u opštinama u kojima su izbori održani. Upravo sastanak koji je zakazan za 18. novembar organizuje se u cilju postizanja takvog dogovora.

Moj apel svim poslanicima i poslaničkim klubovima je da sudije Ustavnog suda izaberemo sa brojem većim od minimalne tri petine i da na taj način konačno pokažemo ozbiljan, odgovoran i konstruktivan pristup u prevazilaženju postojeće krize.

Standard: Kada će se na dnevnom redu naći ponovo glasanje o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku?

Đurović: Članom 94 Ustava Crne Gore i članom 182 Poslovnika Skupštine Crne Gore propisano je da ako predsjednik Crne Gore vrati usvojeni zakon i zahtijeva da Skupština ponovo odlučuje o istom, predsjednik Skupštine stavlja taj zakon na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine.
U toku je Treća sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore sa ranije utvrđenim dnevnim redom, a sljedeća sjednica Skupštine još uvijek nije zakazana.

Svakako, prije kraja Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja biće organizovana još najmanje jedna sjednica Skupštine.

Standard: Skoro svi pravnici smatraju da taj Zakon derogira Ustav. Da li će se sa glasanjem ipak sačekati odluka Ustavnog suda (kad on bude kompletiran)?

Đurović: Različita viđenja stručne i laičke javnosti nakon usvajanja nekog zakona nisu rijetkost. U vezi sa navedenim Zakonom je takođe bilo različitih interpretacija.

Međutim, jedini nadležni organ koji ima ovlašćenje da ocijeni usaglašenost nekog zakona ili drugog pravnog akta sa Ustavom je Ustavni sud Crne Gore.

To je razlog više da poslanici Skupštine Crne Gore 28. novembra izaberu sudije Ustavnog suda, čime bi napravili veliki iskorak u pravcu rješavanja ukupne društveno-političke krize u zemlji.

Standard: Da li će mišljenje Venecijanske komisije o Zakonu o Predsjedniku CG promijeniti nešto u odnosu na Vaš stav, i stav Vaše partije?

Đurović: Prema informacijama koje su se pojavile u medijima, upućen je zahtjev Venecijanskoj komisiji za davanje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku Crne Gore.

Uobičajena je praksa da se nacrti zakonskih rješenja dostavljaju Venecijanskoj komisiji prije nego što uđu u skupštinsku proceduru, što se u konkretnom slučaju nije desilo.

Nisam u saznanju da je Venecijanska komisija dostavila traženo mišljenje ili bilo kakve primjedbe, pa se tim povodom ne mogu odrediti, posebno iz razloga što nemamo sadržinu eventualnih sugestija.