Video
Nuhodžić naglašava da je na nivou MUP-a, formiran je Tim koji ima zadatak da prati, usmjerava i organizuje realizaciju obaveza koje proizilaze iz izbornih zakona.
“Sve obaveze iz naše nadležnosti smo realizovali u propisanim rokovima i, na taj način, dali doprinos da izborni dan protekne u najboljem redu. Takođe, svi službenici Ministarstva upoznati su sa Tehničkim preporukama Državne izborne komisije za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača”, ističe minister Nuhodžić.
Ministarstvo na čijem ste čelu je u posljednjih mjesec dana u fokusu javnosti, a pitanja koja se najčešće postavljaju vezana su za pouzdanost biračkog spiska. Iz opozicije Vam spočitavaju da je spisak i dalje neažuran, da ima fantom birača. Napravljena je čak i aplikacija pod nazivom “neka ostanu doma”, za lov na navodne fantomske birače. Kakav je Vaš odgovor? Šta je MUP uradio na povećanju transparentnosti kada je riječ o evidenciji lica sa pravom glasa u Crnoj Gori?
NUHODŽIĆ: Poznato je i Vama i široj javnosti da od početka mandata ministra unutrašnjih poslova težim transparentnosti rada Ministarstva i afirmaciji uloge svojevrsnog servisa građanima. Zakonitost, vladavina prava, zaštita i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda su principi na kojima posebno insistiram i istrajavam.
Kao organ nadležan za vođenje biračkog spiska, striktno poštujemo i primjenjujemo zakone koji regulišu tu oblast. Birački spisak je uređen po najvišim međunarodnim standardima sa najvišim stepenom ažurnosti, regularnosti i tačnosti podataka. Imamo potpuno transparentan uvid u birački spisak i u promjene koje su u njemu izvršene, na osnovu upravnih postupaka koje građani pokrenu na lični zahtjev, a koje se automatski generišu i u biračkom spisku.
Dakle, birački spisak je transparentna i ažurna baza ličnih podataka, koja se vodi profesionalno i savjesno, a u čiji se kvalitet mogu uvjeriti svi kojima je, shodno zakonu, omogućeno da ostvare uvid u birački spisak, kao i sami birači putem internet sajta www.biraci.me. Upravo o transparentnosti i dostupnosti podataka iz biračkog spiska najbolje govori činjenica da je ovu web adresu posjetilo više od 47.000 građana.
Da li su opozicioni politički subjetki dostavili neki pisani prigovor na račun biračkog spiska ili se sve svodi samo na priču i spekulacije?
NUHODŽIĆ: Ministarstvo unutrašnjih poslova, do sada, nije dobilo niti jedan pisani akt kojim se argumentovano osporava tačnost i pouzdanost podataka u biračkom spisku od bilo koje političke partije. Činjenica je da o biračkom spisku najviše govore predstavnici političkih subjekata koji nijesu iskoristili zakonsku mogućnost neposrednog uvida u sadržaj podataka u biračkom spisku. Stoga su njihove kritike zapravo paušalno iznošenje navodnih, uočenih, nepravilnosti i grešaka, s namjerom da se delegitimiše izborni proces. Ni ova aplikacija o kojoj govorite, neće donijeti ništa novo, osim kompromitaciju njenih kreatora, promotera i propagatora.
Imajući u vidu da se birački spisak vodi kao elektronska zbirka ličnih podataka, primjenom jedinstvenog programskog rješenja, u biračkom spisku, po automatizmu, može se naći samo crnogorski državljanin koji ispunjava uslove iz Ustava Crne Gore i zakona koji regulišu tu oblast. Zato navode o postojanju fantom birača apsolutno odbacujem kao neistinite.
Koji sve mehanizmi kontrole biračkog spiska postoje?
NUHODŽIĆ: Postoje brojni mehanizmi provjere, kontrole i nadzora koji smanjuju mogućnost bilo kakve zloupotrebe i, ujedno, jačaju povjerenje građana u izborni proces.
Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno da opštinskoj izbornoj komisiji za birački spisak opštine, parlamentarnoj stranci, podnosiocu potvrđene izborne liste, i nevladinoj organizaciji kojoj je od nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora, na njihov zahtjev, u roku od 48h od dana prijema zahtjeva, omogući uvid u birački spisak, kao i u promjene koje su u njemu izvršene. Državna izborna komisija ima pravo pristupa svim elektronskim registrima i drugim evidencijama koje sadrže podatke bitne za vođenje biračkog spiska. Takođe, Upravna inspekcija vrši nadzor kroz redovne i vanredne inspekcijske kontrole.
MUP raspolaže i sa sistemom za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS). Ovaj sistem biće pokrenut, po treći put, na zaključenom biračkom spisku, 25. avgusta. Ovom postupku, prisustvovaće i predstavnici NVO, Državne izborne komisije i međunarodnih posmatračkih misija.
Na dan izbora, koriste se elektronski uređaji za identifikaciju birača, tako da će 30. avgusta na svakom od 1.217 biračkih mjesta biti uređaj sa elektronskim izvodom iz biračkog spiska za to biračko mjesto.
Postoji i dodatni mehanizam?
NUHODŽIĆ: Postoji. Kao dodatni mehanizam kontrole, formirao sam Ekspertski tim za kontrolu tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Pored predstavnika ministarstava unutrašnjih poslova i javne uprave, značajnu ulogu i doprinos radu tog tima pružaju Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI). Tim je otvorio i posebnu email adresu [email protected]. da građani mogu svakodnevno postavljati pitanja na koja blagovremeno odgovaramo.
Svi ovi oblici kontrole su potvrda transparentnosti rada MUP-a i otvorenosti biračkog spiska. Takođe, intenzivna saradnja koju ostvarujemo sa nevladinim organizacijama i njihova mogućnost pristupa svim podacima, čak i izvornim registima i dokumentaciji, primjer je dobre prakse u Crnoj Gori.
Građanima kojima su istekla identifikaciona dokumenta mogu da glasaju i sa starim, pod uslovom da ih prepozna aparat za identifikaciju. Koliko je građana koji nemaju nova dokumenta? Koliko njih može računati na to da će izvaditi nova dokumenta do 30. avgusta?
NUHODŽIĆ: U pravu ste. To je odluka Državne izborne komisije, koja je nadležna za sprovođenje izbora i jedinstvenu primjenu odredaba Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao i za način utvrđivanja identiteta birača na biračkom mjestu.
U Crnoj Gori ima oko 20.000 građana kojima su istekla dokumenta, ali se taj broj svakodnevno smanjuje podnošenjem i realizacijom zahtjeva građana za zamjenu ili izdavanje novih dokumenata.
Ministarstvo unutrašnjih poslova ima kapaciteta da svim zainteresovanim građanima obezbijedi izdavanje novih ili zamjenu isteklih identifikacionih dokumenta, u rokovima znatno kraćim od zakonskih.
Svi korisnici mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori imaju mogućnost da koriste besplatan broj da provjere da li su upisani u birački spisak i gdje glasaju. Koliko građana je do sada koristilo ovu mogućnost?
NUHODŽIĆ: Ovo je još jedna aktivnost MUP-a usmj erena na povećanje transparentnosti i informisanje građana o tome da li se nalaze u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasaju. Od 15. avgusta 2020. godine, kada je Call centar počeo sa radom, imali smo oko 2.500 poziva građana.
Kvalitetna komunikacija sa međunarodnim posmatračima
Imate li komunikaciju sa predstavnicima međunarodnih posmatračkih misija? Ukoliko imate, šta ih najviše interesuje?
NUHODŽIĆ: Ostvarili smo kvalitetnu komunikaciju sa Glavnim timom Izborne posmatračke misije ODIHR-a (EOM) i Evropskom mrežom organizacija za posmatranje izbora (ENEMO). Visoko cijenimo njihovu ulogu i prisustvo, a dosadašnji sastanci su potvrdili i visok stepen međusobnog povjerenja i razumijevanja.
Konkretno, iskazali su interesovanje za aktivnosti u dijelu implementacije izbornih zakona i sprovođenja datih preporuka. Napominjem da, prilikom posljednje posjete Misije ODIHR-a, nije bilo primjedbi kada su u pitanju aktivnosti iz nadležnosti MUP-a.
Preporučeno
Ovom prilikom želim da podsjetim da su posmatračke misije ODIHR-a, u svim ranijim izvještajima, ocjenjivale izbore u Crnoj Gori kao izbore organizovane u mirnom i demokratskom duhu. Vjerujem da će i izbori 30. avgusta pokazati isti trend tj. demokratski kapacitet crnogorskih institucija i učvrstiti naš napredak ka dostizanju evropskih standarda.
