Video
Tako je u osvrtu za Pobjedu intelektualac, novinar i publicista Rajko Cerović okarakterisao promjene koje su uslijedile nakon paralamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine i smijene trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista.
Cerović podsjeća kako je Vladu formiranu nakon tih izbora na čelu sa Zdravkom Krivokapićem „vjerskim fanatikom i otvorenim obožavaocem četništva“ izabrala „fašizirana Srpska pravoslavna crkva“. Krivokapić je, dodaje on, tu vladu sastavio isključivo od ministara nacionalnih necrnogoraca u državi u kojoj su Crnogorci većinski narod…
Dodaje, međutim, kako se na kraju ipak mora priznati da je „relativno pismeniji i rafinovaniji Krivokapić od svog primitivnog i neotesanog nasljednika Dritana Abazovića“, uspio da izbjegne potpisivanje takozvanog Temeljnog ugovora, vrlo svjestan da je riječ o temeljnom činu veleizdaje koji nikad ne zastarijeva.
– Konačno, evo nadridelije Dritana koji uspijeva da crnogorski državni i društveni brod svuče u dublju provaliju od samog Krivokapića, trčanjem u susret srpskom patrijarhu koji je jedan dio crnogorske teritorije već proglasio svojinom druge države, uz očekivano servilno metanisanje predsjednika opštine Herceg Novi i Dritanove partijske drugarice Danijele Đurović. Dritanovo ilegalno i ispod stola potpisivanje Temeljnog ugovora najdublji je znak temeljnog srozavanja Crne Gore u očima domaće i inostrane javnosti – smatra Cerović.
Dvije godine od parlamentarnih izbora na kojima je smijenjena 30-ogodišnja vladavina Demokratske partije socijalista, za tu partiju predstavlja period „potpunog mraka i sunovrata naše države“ i njenog najgoreg vođenja koji je, kako kažu, postao svojevrsna politička legitimacija „nesposobnosti, bahatosti, neznanja i korumpiranosti vajnih oslobodilaca“.
– Do nedavno, Crna Gora je bila primjer funkcionalne države na Balkanu. Danas su sve njene institucije paralisane. U ove dvije godine oboreni su gotovo svi neslavni rekordi u visini stope nezaposlenosti i to još od obnove nezavisnosti, u frapantnom porastu cijena, u nevjerovatno visokoj inflaciji, u broju izgubljenih života u borbi protiv epidemije, u sistematskom uništenju svih segmenata ove države i društva od ekonomije, preko privrede, do kulture, prosvjete i nauke – saopštili su iz DPS-a.
I nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović današnji dan vidi kao „godišnjicu pogrešne i destruktivne promjene“ sa razarajućim posljedicama.
– Političke promjene su logične, neophodne, neizbježne. Ali, Crnu Goru treba da mijenjaju oni koji je vole i poštuju, oni koji su spremni i sposobni da čuvaju i brane crnogorske nacionalne i državne interese – zaključio je Vlahović na Tviteru.
U građanskom pokretu Ura stvari ipak vide drugačije. U toj partiji kažu da je Crna Gora u prethodne dvije godine postala pravednija i ravnopravnija država u kojoj se konačno živi demokratija.
– To najveći kapital datuma kad je prvi put u istoriji na izborima smijenjena vlast. Ponosni smo na naš nemjerljiv doprinos u smjeni tridestogodišnjeg režima u tom momentu i na sve što smo do danas uradili u posttranzicijskom periodu. Period konsolidacije demokratije je ono što i danas živimo, ali što nije nepoznato u teoriji i praksi svih država u kojima je poslije nedemokratskih režima došlo do smjene vlasti – navode iz Ure.
Pobjedu tadašnje opozicije na izborima 30. avgusta i lider Demokrata Aleksa Bečić ocjenjuje kao „istorijsku“ i naglašava kako je taj datum za njegovu partiju „svetinja“.
– Taj dan je bio jasan signal da sve što smo godinama radili nailazi na podršku naroda. Da je građanima dosta, da žele da krenemo naprijed. Od tog dana do dana
današnjeg, desilo se mnogo toga. I dobrog i lošeg. I pravog i krivog. I svi smo svjedoci toga da borba nije gotova. Da još traje i da će trajati još neko vrijeme. Mi još živimo i radimo sa tim danom u mislima. Sa zavjetom koji je tog dana potpisan – zaključio je Bečić. Đurđica Ćorić
Kako će istorija pamtiti ovo vrijeme?
Iako je period od dvije godine suviše mali da bi se o njemu moglo suditi iz istoriske perspektive, procesi koji su u Crnoj Gori počeli 30. avgusta 2020. godine i koji traju do danas predstavljaju izuzetno kompleksan period koji će u perspektivi biti vrijedan izučavanja i u istorijskim i u političkim naukama, smatra istoričar Vukota Vukotić.
– Ova politička promjena nastala je nakon jednog, nazovimo, kontrarevolucionarnog pokreta poznatijeg kao litije. Činjenica da su litije u crnogorskim gradovima, bile vođene od strane Crkve Srbije, govori nam da je po srijedi desničarski, samim tim i kontrarevolucionaran čin, koji je izveden. No, ono što zbunjuje, je to da su litije vođene, ne od strane realnih desničarskih snaga ove zemlje, već za interese druge države. Stoga, vrlo je teško prepoznati, o kakvim je tačno političkim procesima riječ i sigurno će morati proći prilična vremenska distanca, da istorijska nauka bude u mogućnosti da donese svoj sud o protekle dvije godine – rekao je Vukotić za Pobjedu.
Krivokapić: Vrijeme je da Crna Gora počne sa demohrišćanskim pristupom
Promjene koje su se dogodile 30. avgusta 2020. godine za čovjeka koji je tada preuzeo vođenje Vlade Zdravka Krivokapića, vidljive su svuda osim u političkom životu zbog čega je, kako je poručio, vrijeme da Crna Gora počne sa demohrišćanskim pristupom.
Preporučeno
– Prije dvije godine desila se istorijska smjena vlasti. Režim je pao, ali i opstao. Promjene su svuda vidljive osim u političkom životu. Sada nikome nisam smetnja, pa dokažite da 41 postoji. Vrijeme je da Crna Gora počne sa demohrišćanskim pristupom. Slobodni narode slobodne Crne Gore, ne dozvolite da vas varaju. Glas naroda je glas demokratije – napisao je Krivokapić na Tviteru.
