Izbori za Evropski parlament (EP) koji su počeli u četvrtak ulaze u završnu fazu, a danas će građani najvećeg broja država članica glasati za svoje predstavnike u EP. Bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac kazao je za Standard da su ovi izbori veoma važni za EU jer se ona nalazi na prekretnici. Da li će se nastaviti putem jačanja evropskih institucija i sporvođenja dosadašnje politike koja podrazumijeva proširenje na Zapadni Balkan, ili će se ići ka jačanju nacionalnih vlada država članica – znaćemo sjutra.

“Predstojeći izbori za parlament EU su neizvjesni prije svega zbog jačanja nacionalističkih snaga i opasnosti da te stranke dobiju značjan broj mjesta u Evropskom parlametnu. Takav ishod bi otežalo nastavljanje dosadašnjeg puta EU, jer se nacionalističke stranke protive politici Unije. To se prije svega odnosi na pitanje migranata, ali ne samo toga, nego i procesa jačanja same EU. Desnica se zalaže da se znatno više ovlašćenja prenese državama članicama što bi otežalo realiziciju politike EU, a to se odnosi i na politiku proširenja”, rekao je Lukovac za Standard.

Lukovac navodi da čak i najuticjnije člnice EU imaju neke dileme.

“Makron je na primjer kazao da treba podijeliti EU na dvije grupe, one koje su glavne i one koje će biti u drugom planu. Sada se EU nalazi na prekretnici – da li će jačati EU kao zajednica država koja će imati još jaču ulogu, ili će se ići ka jačanju nacionalnih vlada i parlamenata. Postavlja se pitanje koja će politika prevladati, a ovi izbori će dati odgovor na te dileme. Nakon izbora ćemo imati jasnu stiuaciju”, poručio je Lukovac.

On je istakao da je politika proširenja već neko vrijeme potisnuta kao jedan od prioriteta EU zbog niza izazova sa kojim se Unija susreće.

“Tu su prije svega globalni odnosi SAD i EU, odnosno njenih značajnih članica, pitanje terorizma, migracija, Bregzit i mnogi drugi problemi. Pitanje je kako će iz toga izaći EU i sada je politika proširenja u drugom planu”, smatra Lukovac.

Napominje da oklijevanje EU od proširenja daje prostora drugim, kako globalnim tako i regionalnim činiocima da grade uporišta na Balkanu.

“Time se ugrožava sama evropska politika na Blakanu, odnosno interesi EU na ovom području”, rekao je Lukovac.

Govoreći o niskoj izlaznosti na izborima za evropski parlament, naš sagovornik kaže da to nije iznenađenje.

“To je problem već godinama. Izlaznost na nacionalnim izborima je mnogo veća nego na izborima za EU. U zemljama članicama je došlo do mobilisanja pojedinih snaga koje se suprotstavljaju politici EU i koje vide potvrdu u Bregzitu da EU ne dobija veliku podršku. Mala izlaznost sad je još više izražena nego raninje”, rekao je naš bivši šef diplomatije.

Oko 400 miliona Evropljana iz 28 zemalja članica bira svoje predstavnike u narednih pet godina. Na izborima se bira 751 zastupnik EP, a prvi na birališta u četvrtak su izašli Holanđani i Britanci. Na glasanje u petak su izašli Irci i Česi, u subotu se glasalo u Slovačkoj, Latviji i Malti. Ostatak Evrope glasa danas.

Raspodjela mandata utvrđena je ugovorima o EU. Poslanici se biraju proporcionalno, tako da manje članice kao što su Malta ili Luksemburg imaju po šest poslanika, dok najviše predstavnika u Evropskom parlamentu imaju Njemačke (96) i Francuska (74).

Velika Britanije će ponovo imati 73 mjesta u Parlamentu u Briselu sve do završetka procesa ratifikacije povlačanja iz EU. Izbori za EP uglavnom su regulisani nacionalnim izbornim zakonima i tradicijama, ali postoje i neka zajednička pravila EU.

B.K.