Video
Utvrdila je Predlog zakona o visokom obrazovanju.
Predlogom zakona je definisano da se studijski programi mogu realizovati kao osnovni, postdiplomski i doktorski. Predloženim tekstom osnovni studijski programi koji se realizuju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima su 180 ECTS. Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS, i master u trajanju od jedne, odnoso dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS. Takođe, Predlogom zakona prepoznati su integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS. Promjena dosadašnjeg modela studija treba da doprinese, između ostalog, boljoj prepoznatljivosti kvalifikacija VII nivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija. Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu osnovnih studija, a koja se realizuje u realnom radnom okruženju ili u prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom, zatim drugačiji način funkcionisanja i organizacione strukture Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (dosadašnja Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja).
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tečnostima i gasovima. Predloženim odredbama u odnosu na važeći zakonski tekst, postiže se prepoznavanje jednog organa nadležnog za izdavanje predmetnih licenci, odnosno usklađivanjem sa propisima iz oblasti energetike i sa uporednom praksom, kao i smanjenje administrativnih troškova.
Vlada je dala saglasnost na Aneks ugovora o tekućem održavanju javne infrastrukture za 2025. godinu za period 1. februar – 31. decembar 2025. godine zaključen između Uprave za željeznice Crne Gore i Željezničke infrastructure Crne Gore AD – Podgorica. Ugovor o tekućem održavanju javne infrastrukture za navedeni period je zaključen na iznos 9.343.781,46 eura. Predmet ovog Ugovora je realizacija radova i aktivnosti definisanih Programom koji se odnosi na tekuće održavanje građevinske i elektrotehničke infrastrukture i finansiranje upravljanja i regulisanja saobraćaja. S obzirom na to da sredstva odobrena budžetom nijesu bila dovoljna za kvalitetno građevinsko i elektrotehničko održavanje infrastrukture, ukljućujući i hitnu sanaciju klizišta, prioritetnu nabavku drvene građe za kolosječne i skretničke pragove, kao i ostalog materijala, Vlada je Zaključkom broj: 11-011/25-1913/3 od 12. juna 2025. godine dala saglasnost za korišćenje sredstava iz tekuće budžetske rezerve u iznosu 2.500.000 eura. Kako je članom 25 Zakona o željeznici propisano da se infrastruktura mora održavati na način kojim se obezbjeđuje bezbjedno i nesmetano odvijanje željezničkog saobraćaja, u cilju očuvanja bezbjednosti i funkcionalnosti infrastrukture, kao nesmetanog funkcionisanja željezničkog sistema, Aneksom ugovora je regulisan utrošak odobrenog iznosa.
Usvojena je Informacija o otkupu jagnjadi. Kako je naglašeno na sjednici, 4. septembra ove godine, održan je sastanak između Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, Saveza udruženja penzionera Crne Gore, te predstavnika mesne industrije: „Mesopromet“ iz Bijelog Polja, „MI Goranović“ iz Nikšića i KD „Tuko“ iz Nikšića. Cilj sastanka bio je pronalaženje rješenja za plasman viška jagnjadi od crnogorskih poljoprivrednih proizvođača i obezbjeđivanje povoljne snabdjevenosti penzionera, kao jedne od socijalno osjetljivijih kategorija stanovništva. Na sastanku je dogovoreno da se otkupi višak od približno 9.000 jagnjadi, po otkupnoj cijeni od 4,75 eura po kilogramu, dok će pomoć za skladištenje i povlačenje s tržišta iznositi 17 eura po uskladištenom jagnjetu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je prethodno raspisalo javni poziv za privredne subjekte koji posjeduju skladišne kapacitete usklađene sa zakonom, kako bi isti bili stavljeni na raspolaganje za ovu namjenu. Dogovoreno je da se otkupljeno meso distribuira penzionerima po cijeni od 8,50 eura na osam mjeseci, počev od decembarske penzije. Subvencije za dio otkupne cijene obezbijedće Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, kako bi se proizvođačima garantovao siguran otkup i plaćanje, dok bi penzionerima meso bilo dostupno po povoljnijim cijenama. Takođe, penzionerima će biti omogućena kupovina na osam mjesečnih rata bez kamate. Ovaj model saradnje osmišljen je s ciljem rješavanja tržišnih viškova jagnjadi, tj. podrške poljoprivrednim proizvođačima da plasiraju jagnjad za koju u ovom trenutku ne postoji tražnja na tržištui pomoći penzionerskoj populaciji da po subvencionisanim uslovima nabavi kvalitetno meso. Dogovoreni model omogućio je mesnoj industriji siguran priliv sredstava za finansiranje aktivnosti otkupa, kao i urednu i pravovremenu isplatu poljoprivrednim proizvođačima. Na ovaj način obezbijeđena je stabilnost u cijelom lancu proizvodnje i distribucije, čime su podržani kako stočari, tako i prerađivači mesa. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da isprati aktivnosti oko otkupa sezonskih viškova jagnjadi u 2025. godini, a Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore da solidarno obezbijede podršku otkupa sezonskih viškova jagnjadi u cilju uspostavljanja stimulativne cijene za proizvođače i povoljne cijene za penzionere. Za navedenu podršku otkupa potrebno je obezbijediti sredstva u ukupnom iznosu od 320.000 eura.
Preporučeno
Usvojena je Informacija o pripremi predsjedavanja Crne Gore Fondu za Zapadni Balkan u periodu 1. januar – 31. decembar 2026. godine. Predsjedavanje Fondu za Zapadni Balkan predstavija priliku za dalju afirmaciju naše zemlje kao zagovornnika i važnog aktera u jačanju regionalnih odnosa i saradnje. Takođe, to je mogućnost da Crna Gora, kao predvodnik procesa evropskih integracija na Zapadnom Balkanu, poveća vidlivost svojih nastojanja da, sagledavajući zajedničke izazove kroz regionalnu perspektivu, doprinese efikasnijim rješenjima za razvoj Fonda i regiona u cjelini. Predsjedavanje treba dodatno da podstakne napredak na putu evropske integracije, kroz fokus na teme značajne za našu i evropsku agendu Zapadnog Balkana, uz blisku projektnu saradnju sa državama članicama WBF-a. Time će biti potvrđena crnogorska privrženost unapređenju dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, koji su u posljednjim izvještajima Evropske komisije označeni kao suštinski dio procesa evropske integracije Crne Gore. Ministarstvo vanjskih poslova je u obavezi da izradi prioritete i kalendar predsjedavanja vodeći računa o interesima potrebama WBF-a, regiona i same države. S tim u vezi, Ministarstvo je, u cilju pravovremene pripreme predsjedavanja, u maju i junu 2025. obavilo konsultacije sa izvršnim direktorom Fonda i predstavnicima Sekretarijata. Kako je naglašeno u diskusiji, zemlja predsjedavajuća definiše prioritete aktivnosti predsjedavanja i odgovorna je za njihovu koordinaciju, implementaciju i uspjeh.
