Evropski savjet za spoljne odnose: Srpska crkva neprijateljska crnogorske državne politike

Evropski savjet za spoljne odnose: Srpska crkva neprijateljska crnogorske državne politike

Standard

17/01/2020

06:30

Srpska pravoslavna crkva (SPC) politički je neprijateljski nastrojena prema crnogorskoj državi i njenoj prozapadnoj orijentaciji zbog čega je crnogorska vlada vidi kao bezbjednosnu prijetnju – ocjenjuje se u analizi panevropske organizacije Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR), piše Pobjeda.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) politički je neprijateljski nastrojena prema crnogorskoj državi i njenoj prozapadnoj orijentaciji zbog čega je crnogorska vlada vidi kao bezbjednosnu prijetnju – ocjenjuje se u analizi panevropske organizacije Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR), piše Pobjeda.

Organizacija u kojoj su uticajni evropski pojedinci, akademici, političari ukazala je u dokumentu „Moć perspektive: Zašto je članstvo u EU i dalje važno na Zapadnom Balkanu“ da bi potencijalna tačka usijanja mogla biti Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i na Kosovu.

Upozorava se da zbog slabljenja uticaja Evropske unije, ili u slučaju da se taj proces zaustavi, posljedice mogu biti ugrožavanje sigurnosti Zapadnog Balkana, kao i budućnosti Prespanskog sporazuma Sjeverne Makedonije sa Grčkom.

Navodi se da su Srbija i Crna Gora tradicionalno imale bliske odnose, te da u tim državama postoje „preklapajući etnički i religijski identiteti“.

Povezani članci

Narušeni odnosi

Podsjeća se da je do razmirica između dvije države došlo nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova, kao i nakon što su crnogorske vlasti ograničile svoje državljane da ne mogu imati i srpsko državljanstvo.

Djelovanje SPC prouzrokovalo je najviše sporenja”, naglašava se u izvještaju, kao i da „Srbija vidi svaku politiku kroz pitanje Kosova“, što se odražava na međudržavne odnose.

Srbija, kako piše, ne priznaje demarkaciju Crne Gore i Kosova „smatrajući da je to kršenje njenog teritorijalnog integriteta“.U izvještaju se naglašava da crnogorske vlasti brine uloga SPC nakon što su se podigle tenzije kada je Vlada predstavila 2015. godine Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti „koji bi efektivno izmjestio vlasništvo nad većinom crkava na državu“.

Vlada je 2015. pokušala da usvoji zakon, ali ga je povukla poslije negodovanja SPC”, piše u izvještaju.

Zakon 

Objašnjava se da je Zakon, koji je izmijenjen u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, usvojen krajem 2019. i da se njim precizira da vjerske zajednice, uključujući i SPC, moraju ponuditi – kako bi zadržale vlasništvo nad crkvama – dokaz o vlasništvu za objekte sagrađene do 1918. godine. Objašnjava se da je tada uspostavljeno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca i da je ta država preuzela imovinu i u Crnoj Gori.

Piše i da su srpski mediji optužili crnogorsku vladu da pokušava da opljačka SPC, dok srpski „patrijarh Irinej prijeti crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću anatemom (formalnom kletvom)“.

Srpska vlada je takođe upozorila crnogorsku o mogućnosti pogoršanja diplomatskih odnosa”, ističe se u analizi.

Podsjećaju da je Venecijanska komisija pozdravla prijedlog zakona jer „donosi značajne pozitivne promjene“ u odnosu na raniji, koji „je zastario“, te da je Zakon usvojen uprkos „snažnim protestima i u Srbiji i u Crnoj Gori“.

Crkva i politika

Ukazuje se i da, iako je „Crnogorska pravoslavna crkva osnovana 1993. godine, većina pravoslavnog stanovništva ide u SPC, koja ima veliki uticaj na javno mnjenje“.

Mnogo sveštenika koji pripadaju SPC, među kojima je mitropolit crnogorski, imaju jake nacionalističke i društveno-konzervativne stavove uključujući negiranje srpskih ratnih zločina u jugoslovenskim konfliktima, protiv su prava LGBT zajednice, negiraju postojanje crnogorskog nacionalnog identiteta, NATO nazivaju „četvrtim rajhom“ i šire govor mržnje protiv muslimana koji su manjinski narod u Crnoj Gori”, upozorava se u analizi, kao i da je SPC „usko povezana sa Rusijom i često je viđena kao ruski zastupnik“.

U analizi su podsjetili i da je manastir SPC bio jedna od lokacija gdje je pripremana akcija pokušaja terorizma 2016. godine u Crnoj Gori.

SPC nije registrovana u Crnoj Gori, ne plaća porez i vlasti ne znaju koliko sveštenika aktivno služi u državi”, piše u dokumentu.

Objašnjava se i da Zakon o slobodi vjeroispovijesti „neće istjerati SPC iz Crne Gore i ako ne bude mogla da dokaže vlasništvo nad nekretninama u kojima služi“, te da ta crkva „neće izgubiti nekretnine u funkcionalnom smislu“, ali da će „crnogorske vlasti dobiti kontrolu“.

 

Ostavite komentar

Komentari (0)

X