Ima li Crna Gora konkretnu političku podršku Njemačke za članstvo do 2028. godine? Imajući u vidu našu pregovaračku poziciju, da li Njemačka i dalje vidi Crnu Goru kao prvu sljedeću članicu EU?

Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja i zato opravdano nosi naziv “Frontrunner”. Proces pristupanja je zasnovan na zaslugama (“merit-based”), što znači da kandidati za članstvo moraju ispuniti sve dogovorene kriterijume prije nego se uzmu u obzir za pristupanje. Zato nas raduje što je Crna Gora već postigla mnogo – ali još uvijek ima mnogo toga da se uradi, prije nego što sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena. Dakle: nastavite tako!

Koliko će stav i angažman Njemačke vlade uticati na dinamiku procesa proširenja?

Felten: Uslov za pristupanje EU jeste da sve države članice EU daju saglasnost na ugovor o pristupanju sa određenim kandidatom za pristupanje. Takođe, kod svakog međukoraka neophodna je jednoglasnost. U tom smislu, naravno, važna je i saglasnost Njemačke. Mi u svakom pojedinačnom slučaju procjenjujemo u kojoj mjeri kandidati za pristupanje ispunjavaju kriterijume pristupanja, a zatim, u skladu sa principom zasnovanim na zaslugama, određujemo našu poziciju i učešće u diskusijama u Briselu. Osim toga, ovo podržavamo konkretnim mjerama koje mogu pomoći procesu pristupanja, kao što je to slučaj u okviru Berlinskog procesa.

Posebno u kontekstu unutrašnjih reformi EU i otpora prema daljem proširenju među nekim državama članicama? Da li će ovo usporiti proces?

Felten: Okvirni uslovi i preduslovi za pristupanje, kao i jasna perspektiva pristupanja EU za zemlje Zapadnog Balkana, dogovoreni su jednoglasno od strane 27 država članica. To je naša zajednička osnova. Trenutno ne vidim nikakav “otpor” protiv proširenja. Vlade i građani zemalja kandidata za članstvo ne bi trebalo da se obaziru na takve tvrdnje, već da brzo, dosljedno i vjerodostojno sprovedu reforme koje su potrebne za pristupanje EU. Istovremeno, i unutar same EU moramo se zalagati za reforme kako bismo osigurali našu sposobnost djelovanja. To, međutim, moramo činiti u svakom slučaju – i nezavisno od procesa proširenja.

Kako spriječiti gubitak motivacije kod građana i institucija u zemljama kandidatima ako proširenje izostane ili se dodatno uspori? Šta Njemačka predlaže kao mehanizme da se sačuva evropski entuzijazam na Zapadnom Balkanu?

Felten: Ne vidim razloga da se spekuliše o mogućem „dodatnom usporavanju“ proširenja EU. Važno je da vlade zemalja Zapadnog Balkana podsjećaju stanovništvo u svojim zemljama na to koliko već sada, u procesu pristupanja, oni imaju koristi od podrške EU i njenih država članica, bilo kroz milijarde eura vrijednu pretpristupnu pomoć EU poput IPA programa, ili, od nedavno, kroz Plan rasta sa Zapadnim Balkanom.

Takođe, već pomenuti Berlinski proces pruža podršku, jer istovremeno promoviše regionalnu integraciju na Zapadnom Balkanu i pripremu zemalja Zapadnog Balkana za pristupanje EU. Besplatan roming, Zeleni koridori, međusobno priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija, ogromne uštede koje dolaze sa neposrednom implementacijom pristupa Crne Gore evropskom platnom sistemu SEPA, itd. – sve su to već danas konkretne prednosti puta ka EU. I sa takvim konkretnim napretkom najbolje se može održati entuzijazam za Evropu – čak i ako put ka EU sigurno više podsjeća na maraton nego na sprint.

Ako EU ne ponudi jasan i vjerodostojan evropski put – prema Vašem mišljenju, kome će se zemlje Zapadnog Balkana okrenuti? Da li postoji bojazan da će region tražiti alternative u drugim geopolitičkim centrima?

Felten: Ne vidim povoda za ovakve zabrinutosti. Njemačka će i dalje podržavati kandidate za pristupanje na njihovom putu ka EU.