Video
Treća Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije biće održana tokom decembra i izvjesno je, kaže Gorčević, da će tada biti zatvorena četiri pregovaračka poglavlja. Vjeruje da će do kraja 2026. godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
„Sve reforme i sve ono što smo radili u prethodnih 12 mjeseci rezultat su rada Vlade, ali i Parlamenta. To je ono što nas je približilo reformama. Te reforme nas približavaju ne samo Evropskoj uniji, već će omogućiti bolji standard za naše građane”, rekla je Gorčević.
Ostvareni, ali i planirani rezultati su, smatra Gorčevi, zasluga Vlade ali i svih drugih institucija, jer proces pristupanja nije samo tehnički, već ima i političku dimenziju.
“Sama kriza u Ukrajini jeste nešto što je na određeni način stavilo reflektore na politiku proširenja i to koliko je politika proširenja važna za Evropsku uniju, ali i za države članice, najviše iz bezbjednosnih razloga. Ono što je fakat, mi u Evropsku uniju ne možemo ući ukoliko ne ispunjavamo određene uslove koji se od nas traže. Ništa nam ne može biti poklonjeno, niti nam je poklonjeno do sada. Ništa ne možemo dobiti na lijepe oči. Sam proces podrazumijeva nešto što se zasniva na zaslugama i sigurna sam da ova Vlada ima i plan, i znanje, i političku volju da istraje na ovom putu”, istakla je Gorčević.
Evropski partneri i međunarodni saveznici, vjeruje Gorčević, itekako prate političku situaciju u Crnoj Gori, a činjenica da je članica NATO već šest godina pokazuje da je kredibilan i pouzdan partner.
“Različiti tonovi koji se mogu čuti u Parlamentu predstavljaju demokratske principe i demokratizaciju cijelog društva. Poruke koje dobijamo od relevantnih institucija i adresa govore da je Crna Gora uspješna priča, da se se vrednuju rezultati koje smo postigli. Na kraju krajeva, ne donose se odluke samo na osnovu deklarativnog zalaganja za članstvo u EU. Odluke se donose i podrška od međunarodnih partnera se dobija na osnovu de facto glasanja za određene zakone, na osnovu reformi koje sprovodimo i na osnovu stvarnog pokazatelja da mi Crnu Goru vidimo u Evropskoj uniji”, naglasila je Gorčević.
Barometar 26 je vrsta platforme, objašnjava Gorčević, koja ima cilj da okupi političke aktere, ali i cjelokupno društvo. Slična platforma je, kaže, u drugim zemljama koje su pristupile EU bila pokazatelj jedinstva cijele države na putu ka članstvu.
“Platforma Barometar 26 sadrži četiri cjeline, u okviru kojih možemo diskutovati da li ima potrebe dodavati još neke, ili možda nešto oduzeti. Sigurna sam da je platforma nešto za šta se, bar deklarativno, zalažu sve političke partije u Crnoj Gori. Smatram da ukoliko se deklarativno zalažu, da im i ne smeta potpisivanje platforme. Važno je da napomenem da ovo nije platforma Milojka Spajića, niti premijera Crne Gore, niti je jednog političkog subjekta. Barometar 26 ima cilj da ujedini sve, kako bi Crna Gora postala sljedeća članica Evropske unije, da jednostavno sve druge teme stavimo nekako po strani, a da nam teme evropskih integracija budu prioritetne, jednako važne”, ističe ministarka evropskih poslova.
Gorčević podsjeća da je Vlada danas usvojila platformu Barometar 26, a premijer Milojko Spajić će, kaže, u narednim danima održati sastanke sa liderima političkih partija kojima će predočiti sve detalje.
“Nakon tih sastanaka imaćemo i poruke političkih partija da li će podržati platformu ili ne. Ja sam sigurna da nas Barometar 26 sve ujedinjuje i da nema nikakvu drugu skrivenu ambiciju. Platforma je nešto što će nam olakšati da tema evropskih integracija bude prva i primarna u odnosu na ostale”, poručila je Gorčević.
Odgovararajući na pitanje o neformalnom diplomatskom dokumentu koji je Hrvatska uputila Ministarstvu vanjskih poslova, a kojim se traži rješavanje vlasništva školskog broda Jadran, razgraničenja, ratnih zločina i ostalih pitanja koja produbljuju nerazumijevanje između dvije države, ministarka poručuje da je upravo Hrvastka dala najviše doprinosa Crnoj Gori u integracijama ka Evropskoj uniji.
“Hrvatska je dala doprinos kako kroz ekspertsku pomoć, kroz međunarodne aktivnosti, pomagala Crnoj Gori da postane članica NATO-a. Sigurna sam da će kao država koja baštini evropske vrijednosti, koja je naš prvi susjed, nastaviti da podržava Crnu Goru na ovom putu. Komunikacija između Hrvatske i Crne Gore je redovna i intenzivna. Moramo riješiti sva otvorena pitanja, prije samog ulaska u Evropsku uniju. Vjerujem da će ta komunikacija ići u dobrosusjedskom raspoloženju, diplomatskim putem. Sigurna sam da ćemo naći najbolji mogući dijalog”, kaže Gorčević.
Napominje da je za članstvo u EU pored, kako kaže, prostih štrikova ispunjavanja pregovaračkih poglavlja, važno da 27 država članica glasa za sve što Crna Gora radi. Dodaje da se ne bi prihvatila ministarskog mjesta da nije, kako kaže, vjerovala i bila sigurna da je cilj Vlade da Crnu Goru uvede u Evropsku uniju.
Preporučeno
“Sigurna sam da će kroz našu liniju djelovanja i budući rad, ova Vlada nama omogućiti da postanemo 28. članica do 2028. godine” , zaključila je Gorčević.
