U toj ocjeni saglasni su sagovornici Pobjede – građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić i hrvatski politikolog, sociolog i profesor političkih nauka Anđelko Milardović.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da bi potencijalno usvajanje deklaracije o Jasenovcu moglo negativno da se odrazi na napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

“Zapitao sam se kakav je to istorijsko-politički kontekst i razlog, zbog čega to Crna Gora radi. Usvajanje takve rezolucije, koja je nama čudna i za koju smatramo da se politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori, negativno će se odraziti na evropski put Crne Gore, ali, naravno, i na naša bilateralna pitanja”, rekao je Grlić Radman.

Samo dva dana nakon ovoga upozorenja, crnogorska parlamentarna većina, sa izuzetkom albanskih partija, podnijela je Skupštini Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Da riječi ministra vanjskih poslova Hrvatske ne treba uzeti zdravo za gotovo, govori podatak da je Hrvatska 2016. godine u dva navrata blokirala Srbiju na evropskom putu, na način što na zasijedanju Savjeta EU nije dala zeleno svjetlo da Srbija otvori Poglavlje 23.

Evropska budućnost Crne Gore u rukama Hrvatske

Činjenicu da Hrvatska ima veto nad svim odlukama EU koje se tiču Crne Gore tokom njenog procesa pregovora, kao veoma važnu ističe Dina Bajramspahić.

To u praksi znači da bi na Savjetu EU, tj. Savjetu ministara zemalja članica Unije, koji je glavni organ za donošenje svih odluka, Hrvatska mogla da uloži veto na odluku da se Crnoj Gori na ljeto dodijeli IBAR.

Ono što je od ranije poznato jeste da Evropska komisija priprema Izvještaj o završnim mjerilima IBAR, o kojem tek treba da se izjasni Evropski savjet.

“Opasnost da Hrvatska blokira dobijanje IBAR-a je stvarna i sigurno se ozbiljno razmatra nakon niza unilateralnih poteza crnogorskih vlasti u samo mjesec”, navodi Bajramspahić, napominjući prethodne trzavice između dvije države, poput onih u vezi sa brodom „Jadran“.

Da je Hrvatska u poziciji da odlučuje o evropskoj budućnosti Crne Gore, napominje i Milardović.

“Hrvatska je članica EU i ima status koji joj daje moć u odnosu na Crnu Goru koja je kandidat za članstvo. Dakle, jasno je da je Hrvatska u prednosti i da može zaigrati kako hoće”, smatra Milardović.

On nema dilemu da će doći do dodatnog zatezanja odnosa, čiji ishod, kako kaže, ne može da predvidi.

Sa druge strane, u iščekivanju diplomatskog odgovora Hrvatske, Bajramspahić napominje da ne bi bio prvi put da razlog za blokadu evropskog puta jedne zemlje predstavljaju bilateralni sporovi.

“Sjeverna Makedonija, nažalost, ima decenijsko loše iskustvo sa tim, ali to očigledno nije poslužilo za nauk Crnoj Gori, da taktičnije čuva svoje strateške državne interese”, ocijenila je ona.

Kontinuitet provociranja susjedne zemlje

Milardović kao nerezonski vidi ponašanje Crne Gore koja, kako kaže, sa pozicije kandidata za EU uporno zateže odnose sa Hrvatskom koja je članica evropskog bloka.

Govoreći o rezoluciji o Jasenovcu, navodi da je riječ o instrumentalizaciji istorije za političke potrebe.

“Ovakav tip korišćenja politika prošlosti ne ide u prilog crnogorskom približavanju EU. Niko ne poriče što se dogodilo u Jasenovcu, ali to treba da se prepusti naučnoj i istorijskoj zajednici a ne da se obnavlja Drugi svjetski rat za političke interese. To je tip političke psihopatologije”, ističe hrvatski sociolog.

Krizu u odnosima Crne Gore i Hrvatske su, prema riječima Milardovića, stvorili događaji koji su se akumulirali, a među kojima je sporenje oko vlasništva školskog broda „Jadran“, kao i davanje imena ulici u Pljevljima po pripadniku JNA Branku Krvavcu koji je stradao na dubrovačkom ratištu.

Osim toga, Hrvatska je 2021. godine osudila odluku Skupštine opštine Kotor da bazen u tom gradu nosi ime čuvara logora Morinj Zorana Džimija Gopčevića.

U prilog dobrosusjedskim odnosima nije išla ni činjenica da je za vrijeme 43. Vlade Uprava za inspekcijske poslove dala nalog da se ukloni spomen-ploča na bivšem logoru Morinj u Kotoru, koja je posvećena hrvatskim civilima i braniocima koji su tu bili zatočeni tokom opsade Dubrovnika 1991. godine.

“Je li se nešto dogodilo u Morinju, znamo li svi za to. Podignuta je spomen-ploča, pa ako će Crna Gora da se suoči sa prošlošču zašto smeta ploča. Je li istorija rekla da se to dogodilo, što je onda problem. Problem je u onima koji generišu probleme jer smatraju da time vode neku politiku, a to nije politika nego slijepa ulica”, smatra sagovornik Pobjede.

Komentarišući izjavu Milojka Spajića da će Crna Gora i Hrvatska imati najbolje odnose, Milardović kaže da je riječ o predstavi za javnost, te da crnogorski premijer dobro zna da Brisel neće prihvatiti one koji imaju narušene odnose sa susjedima.

Svako približavanje Beogradu udaljava Crnu Goru od Brisela

Analizirajući inicijativu da se u crnogorskom parlamentu usvoji rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Milardović ističe da nema sumnje da je riječ o uticaju Beograda.

“Reakcija Crne Gore u pravcu usvajanja ove rezolucije potpomognuta je pripadnicima srpskog etnosa uz podršku zvaničnog Beograda. Crna Gora ima problem sa njima, a onda dalje svi mi – šira zajednica na Balkanu”, ocijenio je.

Milardović smatra da je Crna Gora u velikom problemu i da će tako biti sve dok bude djelovala pod uticajem Srbije .

“Crna Gora je članica NATO i što onda radi sa Beogradom, koji ne može sam sebi pomoći. Ona jednostavno ne smije da sjedi na dvije stolice, a vidimo da Srbija pokušava da je identifikuje sa svojom pozicijom u odnosu na međunarodnu zajednicu. Srbija na Crnu Goru pokušava preslikati metod sjedjenja na dvije stolice – briselsku i moskovsku. To je političko ludilo”, kazao je Milardović.

Dodaje da svako dodatno približavanje Beogradu znači samo jedno – udaljavanje od članstva u EU.

“Crna Gora je članica NATO, Srbija to nikada neće biti i kako u tim relacijama neko može da misli da će doći do Brisela ako se prikloni Beogradu koji, otežavajući Crnoj Gori put ka EU, zapravo, ispunjava svoju agendu „srpskog sveta“. Dakle, ako Crna Gora misli da je koketiranje sa Beogradom dobra ideja, a uz to prvi susdjed je član NATO, pa to nije racionalan i logičan izbor”, ističe sagovornik Pobjede.

Hrvatska ima dobre namjere, ali…

Milardović smatra da je uprkos svim napetostima Hrvatska i dalje prijatelj i značajan partner Crnoj Gori.

“Hrvatska je članica NATO i partnerska zemlja. Ima samo dobre namjere prema Crnoj Gori, ali uprkos tome smatram da će neke reakcije biti. Moramo čekati naredni potez, mislim da će uslijediti uskoro”, ističe Milardović.

Dodaje i da je neupitno da Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, jer joj je interes mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta.

Ipak, bez obzira na podršku, Milardović napominje da EU nikog neće primiti dok god se ne ispune svi standardi koje je morala zadovoljiti svaka sadašnja članica.

“EU je na raskrsnici i sama ne zna kuda će i ne želi novi problem koji bi se stvorio prijemom nekoga ko ima kamen u cipeli”, zaključio je.

Albanski forum ni pod tačkom „razno“ neće dati podršku

Albanski forum, kao proevropski subjekt, koji istini za volju ponekad i „zažmuri na jedno oko“ ako ni zbog čega a ono zbog evropskog puta i IBAR-a, ni pod tačkom „razno“ neće podržati predloženu rezoluciju – saopšteno je iz ove partije.

Kako navode, za Crnu Goru ne postoji drugi put, sem puta u Evropsku uniju.

“Sve drugo bile bi balkanske stranputice koje moramo ostaviti u prošlosti kojoj pripadaju. Zato naš prioritet mora ostati bliska i prijateljska saradnja sa Evropskom unijom i svim njenim članicama”, kazali su iz Albanskog foruma.

Zato izražavaju duboku zabrinutost usljed potencijalnog sukoba sa jednom državom članicom i to na svega mjesec od dobijanja IBAR-a.

“To kao odgovorna vlast i država sebi ne smijemo da dopustimo. Prošlost ne smije da određuje budućnost. Ona mora ostati iza nas ako smo iskreni i pošteni prema evropskoj perspektivi Crne Gore”, poručili su iz Albanskog foruma.

Nikolić: Rezolucija Aleksandra Vučića za zaustavljanje Crne Gore na evropskom putu

Rezolucija o genocidu u Jasenovcu koju Republika Srbija nije pristala da usvoji 2021, podmetnuta je Crnoj Gori preko političke posluge Aleksandra Vučića tri godine kasnije, samo da bi se spriječilo da Crna Gora dobije IBAR, što je prvi uslov za ubrzanje našeg puta prema EU. Vjerujemo da je ovaj scenario i osmišljen da bi se izvjesno onemogućio evropski konsenzus oko daljeg evropskog puta naše zemlje, a vlada premijera Milojka Spajića bez digniteta i autonomije, pristala je na tu podvalu – ocijenio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.

Vlada čiju kičmu, kako je rekao, redovno lome Mandićevi i Kneževićevi mentori, pokazala je neznavenost, neodgovornost, neozbiljnost i nedoraslost svojoj ulozi, onog trenutka kad je prihvatila da pravi truli kompromis na račun ugrožavanja dobrih odnosa sa susjednom Hrvatskom, koja je, navodi Nikolić, najveći lobista pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, a prethodno je presudno pomogla učlanjenje Crne Gore u NATO.

On ističe da niko u Crnoj Gori nikada nije doveo u pitanje zlo koje se za vrijeme Drugog svjetskog rata dogodilo u Jasenovcu.

“Ali to što se Beograd preko svojih uslužnih radnika u Crnoj Gori potrudio da tu temu aktivira baš u ovom trenutku, ne pokazuje istorijski odnos ili pijetet prema žrtvama, već služi kao ideološki odgovor sa ciljem relativizacije rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici”, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, dok god za podnosioce rezolucije, Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Slobodan Milošević budu heroji koje treba slaviti, aktuelizacija priče o Jasenovcu ne može se razumjeti drugačije nego kao zloupotreba žrtava tog zločina i povijanje pod antievropskim i anticrnogorskim pritiscima Beograda i Moskve.

Imaće i druge članice primjedbe za Crnu Goru

Hrvatski analitičar Davor Đenero podsjeća da je Hrvatska 2013. godine pristupila Evropskoj uniji, na podsticaj njemačko-francuske parlamentarne inicijative usvojila je u Saboru deklaraciju kojom se obavezala da kao članica unije neće susjedne države zaustavljati u pristupnom procesu radi bilateralnih pitanja.

“Tako ni spor oko vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, koji je zaoštrio crnogorski ministar Dragan Krapović neprimjerenom retorikom, niti činjenica da je već vlada Zdravka Krivokapića počela dovoditi u pitanje razgraničenje kod Prevlake, ni sada provokacija glavnog Vučićevog lakeja Andrije Mandića, koji faktički kontroliše vladajuću koaliciju i parlamentarnu proceduru u vezi sa pokretanjem usvajanja parlamentarne rezolucije o genocidu u Jasenovcu, neće biti neposredni povodi za bilo kakvo hrvatsko blokiranje crnogorskog pristupnog procesa. Sigurno je i to da Hrvatska niti u jednoj situaciji neće napraviti grešku i sama biti ta koja bi zaustavljala otvaranje pristupnog procesa ili dobijanje IBAR-a, ali sve što se događa u međudržavnim odnosima u Zagrebu se doživljava kao namjerna provokacija velikosrpskih i proruskih aktera u crnogorskoj vlasti. A postojanje proruskih aktera u javnim vlastima, koja je rezultirala time da Crna Gora ne funkcioniše kao članica NATO u pravom smislu riječi, jer je njena sigurnosna struktura razorena nakon smjene vlasti 2020. Taj razlog, koji nema veze s bilateralnim pitanjima, dovoljan je za uskraćivanje IBAR-a, jer je država pod uticajem totalitarnog režima Vladimira Putina. Pritom je sasvim sigurno i to da će taj argument snažnije i odlučnije zastupati neke druge evropske članice, na primjer Baltičke republike, koje su vrlo osjetljive na ruski patogeni uticaj, a Hrvatska im se može tek priključiti u njihovom stavu”, zaključuje Đenero.