On u razgovoru za Pobjedu ističe kako eventualni razvoj takvog scenarija ne bi bio dobar ni po Evropu, jer bi to značilo izlaganje ovog dijela Starog kontinenta još jačim uticajima Rusije i Kine.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je početkom ovog mjeseca, govoreći u Evropskom parlamentu povodom Dana Evrope, predstavio svoju ideju o formiranju takozvane evropske političke zajednice koja bi Ukrajini i drugim aspirantima za članstvo u EU omogućila bližu saradnju sa Unijom, ali ne i članstvo u tom bloku.

– Ideja francuskog predsjednika je neka vrsta plana koji treba da pogoduje članicama Evropske unije koje su protiv proširenja, a mi znamo da je raspoloženje protiv proširenja vrlo rašireno u Uniji. Situacija djeluje malo povoljnije nakon izbijanja ukrajinskog rata, ali je očigledno da je to još uvijek nedovoljno za iskren pristup i pojačan angažman na ubrzanju članstva zemalja Zapadnog Balkana – ističe Jakšić.

Smatra i kako će takav razvoj situacije najviše pogoditi upravo Crnu Goru koja je među šest zapadnobalkanskih država kandidata za članstvo u EU najviše odmakla u procesu pregovora.

– Crna Gora je tu prva u redu i najviše je pogođena Makronovim planom, koji zaobilazi auto-put ka Briselu i ide nekim sporednim putevima, uz stajanke od po više godina čekanja na nekim usputnim stanicama – kaže Jakšić.

Upitan u kolikoj mjeri će Makronov plan uticati na demoralisanje država Zapadnog Balkana da rade na procesu daljih reformi, Jakšić odgovara kako je ovaj region, usljed decenija čekanja i odlaganja, već dovoljno demoralisan.

– Ako se sjetimo da su prva obećanja o otvorenim vratima Zapadnom Balkanu data na samitu u Solunu još 2003. godine, onda je jasno da ovaj region već decenijama čeka. U međuvremenu je samo Hrvatska ušla u EU – podsjeća on.

Jakšić, međutim, dodaje da Evropa ipak razumije da, u aktuelnoj situaciji narušene evropske bezbjednosti, mora da inkorporira Zapadni Balkan i na osnovu toga pošalje jasnu poruku da neće dozvoliti da tako lako izgubi taj region i prepusti ga još jačim uticajima Rusije i Kine.

– Tako da vjerujem da će se Evropa angažovati na način koji nije po Makronovoj recepturi – kaže on.

Jakšić ističe i kako, ukoliko postoji zamor od proširenja u EU, postoji i zamor od čekanja među zemljama ovog regiona.

– Moj utisak je da je Makronov plan loš po Zapadni Balkan. Ono što možda djeluje ohrabrujuće je to što taj plan ipak nije dočekan sa entuzijazmom u Berlinu – zaključio je Jakšić.

 Njemačka Makronu neće lako prepustiti liderstvo u Evropi

Njemačka će, smatra Jakšić, pokušati da osujeti ambicije francuskog predsjednika da, nakon odlaska Angele Merkel, preuzme lidersku poziciju u Evropi.

– Makronove ambicije su jasne, ali je veliko pitanje da li će Njemačka tako lako prepustiti Makronu da bespogovorno postane lider EU. Za očekivati je da će na toj trasi doći do nekog dogovora koji neće omogućiti suprimaciju Makrona kakvu bi on želio, nego će ipak morati da se to liderstvo podijeli između dvije najjače sile unutar EU, a to su Njemačka i Francuska. Jedno je šta Makron priželjkuje, a stvarnost je nešto drugo i ne ide mu u korist. Nijesu mnoge članice EU spremne da tako lako konvertiraju liderstvo Makronu – naveo je Jakšić.