Prva pred članove Odbora izašla je Sanja Maslenjak koja je istakla da bi bilo značajno da se u kratkom roku utvrdi presjek stanja i da prioritet budu ciljevi koji vode ka Evropskoj uniji, odnosno reforma pravosudnog sistema, kao i mjesto Ustavnog suda u tom sistemu.

Član Odbora Darko Dragović (PES) pitao je kako zamišlja reformu Ustavnog suda i pravosuđa.

Kandidatkinja je istakla da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju neophodna potpora pravosudnom sistemu. Ključ je da se sa međunarodnim partnerima uspostavi saradnja, a dugogodišnji hendikep je da nemamo uslovne, kapacitete za pravosuđe, tužilačku organizaciju i tu treba tražiti pomoć i između ostalog, graditi palatu pravde.

Poručila je i da treba voditi računa o kadrovima, jer stručnim mladim ljudima ovaj poziv nije atraktivan, a možda je to, kako je kazala, i posljedica pritiska koji sudije osjećaju.

„Potrebno je i da se kadrovi usavršavaju kroz osnivanje centra za edukaciju. Da se nađu finansijska sredstva da budu ispoštovane u zaradama. Značajana je i uloga Ministarstva pravde, da kroz određene mehanizme se stvore pretpostavke za primjenu dobre evropske prakse“, navela je Maslenjak.

Istakla je da je treba riješiti dilemu koji je sud najbitniji, da li Vrhovni ili Ustavni, to mora biti jasno.

„Imali smo netranstarentan rad Ustavnog suda, to se mora mijenjati, da bude otvoren i za odluke Evropskog suda za ljudska prava i za medije“, navela je Maslenjak.

Članica Odbora Nađa Laković je pitala za konkretne korake, na šta je Maslenjak kazala da bi transparentnost suda bila prioritet, te da bi sarađivala sa svim međunarodnim partnerima kako bi Sud sprovodio naučno-istraživačku djelatnost, umrežavanje sudija ustavnog suda sa kolegama u regionu i svijetu, kako bi država imala benefite.

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović tražila je komentar za situaciju u Šavniku i da li je sud trebao da reaguje po službenoj dužnosti.

„Nemoguće je da izbori u Šavniku ne mogu da budu zaključeni mehanizmima nadležnih odrgana. Nisam potpuno pratila proceduralni dio u tom slučaju, ali situacija da je sjednica prekinuta, jer su neke grupe ušle, tu ima načina da se reaguje. Kriza je nastala, jer Ustavni sud nije reagovao. U radu se dešavaju greške, ali je važno da se isprave“, kazala je Maslenjak.

Drugi kandidat Jovan Kojičić izdvojio je da je profesor, doktor i postdoktor prava njemačke akademske službe po čemu se razlikuje od drugih. Doktorirao je u Njemačkoj, a postdoktorske studije završio u Švedskoj.

On je istakao da je radio studiju o slučaju gdje je Kanada prekršila ljudska prava i napomenuo da je parlament te države odmah krenuo u rješavanje problema.

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin pitao ga je da prokomentariše slučaj tužbe protiv države zbog zagađenja u Pljevljima.

Kojičić je istakao da je kod nas, a i u regionu praksa da neko zagađuje, nakon tužbe i presude se obeštete oštećeni, ali se i nastavi sa zagađenjem.

Božović je pitala za komentar o odluci Ustavnog odbora i penzionisanja sutkinje Đuranović.

Kojičić je kazao da ima jasno mišljenje, i ne zna šta tu može da se tumači.

„Zakon o PIO je potpuno jasan i ne znam šta tu ima da se tumači. Kaže se sudije su nezavisne u svom radu, kao i profesori u školi, to bi značilo da neki nastavnik može da tumači da je dva i dva sedam, i niko da ne može da uđe u odjeljenje i da mu kaže da tako ne može da se radi. Ovdje je u pitanju jedna deklarativna norma koja ne mora ni da se desi“, smatra Kojičić.

Kako je dodao, danas u svijetu tako male odluke donosi vještačka inteligencija, odnosno algoritam.

„Ono što piše u zakonu je definicija, na bazi nje su očekivanja, a očekivanja su da se poštuje Zakon o PIO, imate onda sankcije, ali ovdje sankcije nema, jer ne smije niko, a ako nema sankcije očekivanja nijesu zadovoljena, onda imate negativnu društvenu reporodukciju. Ustavni puč ne postoji, nešto drugo je pozadina. Ne znam oko čega je struka ovdje podijeljena i bilo bi dobro za javnost da znamo šta je pozadina. Siguran sam da morate da znate između sebe da mi imamo potpuno odsustvo sistema“, objašnjava Kojičić.

Dodaje i da je apsurdno da sutkinja odlučuje o svojim pravima u ime države.

Dragović je konstatovao da je ranije dao glas za Kojičića, jer je potrebno da u Ustavnom sudu sjedi jedan teoretičar prava, a da ga među sadašnjim sudijama nema.

On je pitao Kojičića da li smatra da je odredba da se neko ne može prijaviti na oba konkursa neustavna, na šta je kandidat odgovorio da je Milatović, umjesto formiranja komisije, trebao da se obrati Ustavnom sudu na izjašnjenje, a ne da formira komisije, te da je mišljenja da je ta odredba protivustavna, ali da je sud taj koji treba da se izjasni po tom pitanju.

Ocijenjio je da je ovdje sve stvar političke trgovine i to treba mijenjati. Poručio je političarima da ako stvarno hoće dobro ovoj državi mora postojati ozbiljna politička sinergija i pomirenje, jer drugačije se ništa ne može uraditi.

Vladimir Bakrač je tražio tumačenje rada opozicije u Ustavnom odboru i njihov bojkot, na šta je Kojičić ocijenio da je njihov potez destruktivan.

„Ja sam Crnogorac, bio sam za nezavisnu Crnu Goru, za NATO. Mislim da je za mene veliki uspjeh što je gospođa (Simonida) Kordić glasala za mene. To je za mene ogroman uspjeh, jer sam snagom argumenata dobio njeno povjerenje i hvala joj. Mislim da to treba da bude i njihov put, a ne bacanje bombi“, istakao je Kojičić.

On je dodao da nije rješenje bacanje dimnih bombi i da to najviše šteti njima, a i Crnoj Gori.

Kako je kazao, problem je što nijedna politička struktura ne želi da prizna svoje slabosti.

Treći kandidat Medina Mušović je na početku svog izlaganja kazala da je sudija Upravnog suda.

Dragović je pitao koje je njeno iskustvo sa odlukama Ustavnog suda sa pozicije koju obavlja porsljednjih godina.

„Moje isksutvo je u tome što sam od 2019. godine podnijela najveći broj predloga za ocjenu ustavnosti zakona, a radilo se o ocjenama opštih akata, uglavnom poreskih“, istakla je Mušović.

Dragović je, takođe, pitao kakvo je njeno iskustvo sa žalbama US na njene odluke, na šta je odgovorila da nije upoznata da ih je bilo.

Božović je pitala da se izjasni o konstatovanju prestanka mandata sutkinji Đuranović i krizi koja je proizašla iz toga.

Mušović je poručila da nije došlo do povrede zakona od strane Ustavnog odbora ili Skupštine.

„Skupština je samo jednim aktom konstatovala prestanak sudijske funkcije na osnovu zakona, a to je Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) koji se, u odnosu na sudije, mora primijeniti. Nikako, ni u kom slučaju, Zakon o radu ili Zakon o državnim službenicima i namještenicima, jer sudije nisu u radnom odnosu“, saopštila je ona.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Državljanka Sjeverne Makedonije AUTOMOBILOM NAMJERNO PREGAZILA DVA PSA u Ulcinju

Ona je konstatovala da se prijavila za poziv jer smatra da njeno iskustvo u različitim sudovima je kvalifikuje za tu poziciju.