Samit EU – Zapadni Balkan održava se u Tivtu u trenutku intenzivnih rasprava o budućnosti proširenja. Koje će teme, po Vašem mišljenju, biti ključne u razgovorima sa liderima i koja će biti najvažnija poruka građanima regiona?

Kos: Od formiranja nove vlade u Mađarskoj, postoji nova dinamika u procesu proširenja na svim nivoima. Najvažnija poruka zemljama Zapadnog Balkana iz EU jeste da napredujemo i da se stvari kreću naprijed.

To vidimo u Crnoj Gori i Albaniji, koje se jasno kreću ka narednim fazama svog pristupnog procesa. Postoji mnogo pozitivne energije oko onoga što se trenutno radi i očekujem da će to biti vidljivo i tokom samita u Tivtu.

Posljednjih sedmica nekoliko država članica EU izašlo je sa različitim predlozima novih modela integracije prije punopravnog članstva. Kako gledate na do sada predložene modele? Smatrate li da su reforme u tom pravcu neophodne i hoće li se o toj temi zvanično razgovarati u skorijoj budućnosti?

Kos: Ovi predlozi unose novu dinamiku u raspravu i to je veoma dobrodošlo. Koristimo metodologiju sličnu onoj koja je primjenjivana prije 40 godina, kada su Španija i Portugal pristupili EU. Potrebno je sagledati šta možemo uraditi drugačije kako bismo odgovorili na geopolitičku situaciju koja je danas potpuno drugačija nego u prethodnim procesima proširenja.

Ne mogu reći kakav će biti konačan ishod ove rasprave, ali postepena integracija je jedna od oblasti u kojoj bismo mogli značajno napredovati. Ono što znamo iz dosadašnjih razgovora jeste da države članice žele da ostanu pri principu zasnovanom na zaslugama, što je važno.

One ističu da posebnu pažnju treba posvetiti temeljnim vrijednostima – vladavini prava, borbi protiv korupcije, ljudskim pravima i medijskom pluralizmu – i ja se s tim slažem. Kroz postepenu integraciju mogli bismo mnogo ranije pokazati građanima kako njihova zemlja već sada ima koristi od približavanja EU, a ne tek nakon punopravnog članstva.

U pismu koje ste nedavno poslali zemljama regiona upozorili ste na spor tempo sprovođenja reformi i rizik od gubitka sredstava iz Plana rasta. Šta uzrokuje taj spor tempo – da li je Plan previše ambiciozan ili vlade nijesu dovoljno posvećene sprovođenju reformi?

Kos: Situacija u vezi sa Planom rasta razlikuje se od zemlje do zemlje. Kroz Plan rasta i Instrument za reforme i rast više nego udvostručili smo finansijsku podršku Zapadnom Balkanu i obezbijedili podsticaje za reforme koje su zemljama potrebne na njihovom evropskom putu. Kandidati sami određuju nivo svojih ambicija i imaju vodeću ulogu, ali rezultati u sprovođenju reformi su i dalje ograničeni.

Pisma su poslata kako bi zemlje bile informisane o svom statusu u vezi sa rokovima za ispunjavanje ciljeva do juna. Plan rasta zasniva se na rezultatima, što znači da se sredstva isplaćuju nakon ostvarivanja konkretnih reformskih ciljeva. Ovi mehanizmi osmišljeni su kao podrška i podsticaj, i vidimo da daju rezultate jer se mnoge reforme zaista sprovode.

Šta će se dogoditi sa sredstvima koja zemlje ne budu u mogućnosti da povuku u predviđenim rokovima? Da li Evropska komisija već razmatra preraspodjelu sredstava zemljama koje uspješno sprovode reforme, poput Crne Gore i Albanije, koje su do sada primile najveći broj tranši?

Kos: Reforme moraju ostati prioritet korisnicima kako bi maksimalno iskoristili ono što im Plan rasta nudi.

Instrument za reforme i rast zasniva se na učinku, što znači da se sredstva oslobađaju tek kada reforme budu u potpunosti sprovedene. Naš fokus je na podršci zemljama da sprovedu reforme kako bi mogle da dobiju sredstva.

Nedavno ste govorili i o Srbiji u kontekstu Plana rasta. Koje su glavne prepreke za dalju isplatu sredstava Srbiji? Da li su to samo zakoni iz oblasti pravosuđa koje je Evropska komisija ocijenila kao korak unazad?

Kos: Izmjene pravosudnih zakona moraju biti usklađene sa standardima EU, a preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije moraju biti u potpunosti sprovedene.

Komisija kontinuirano procjenjuje da li su ispunjeni relevantni uslovi za podršku kroz finansijske instrumente EU. To je dio redovne primjene tih instrumenata i važi tokom cijelog procesa, pri svakom zahtjevu za isplatu.

Nastavljamo da podržavamo Srbiju na njenom evropskom putu, ali istovremeno očekujemo da vlasti poštuju i štite djelotvorne demokratske mehanizme, vladavinu prava i ljudska prava.

Vaše pohvale povodom usvajanja seta izbornih zakona u Narodnoj skupštini Srbije izazvale su brojne reakcije. Stručna javnost smatra da su usvojene izmjene kozmetičke i nedovoljne za unapređenje izbornih uslova. Da li Evropska komisija vjeruje da je realno očekivati da naredni izbori u Srbiji budu slobodni i pošteni i kakva će biti reakcija ako to ne bude slučaj?

Kos: Usvajanje izbornih zakona nazvala sam „prvim važnim korakom“ ka podršci slobodnim i poštenim izborima. To nije bila ocjena kvaliteta samih zakona, već podrška pravcu u kojem se ide.

Nastavljamo blisku saradnju sa srpskim vlastima u vezi sa usvajanjem dva ključna preostala zakona o borbi protiv korupcije i finansiranju političkih aktivnosti, u skladu sa preporukama Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Kada je riječ o izborima, pravilno funkcionisanje demokratskih institucija Srbije nalazi se u samom središtu procesa pristupanja EU. Srbija treba da obezbijedi odgovarajuće uslove za građanske posmatrače izbora kako bi mogli da obavljaju svoj posao u okruženju bez pritisaka i zastrašivanja.

Prošlog mjeseca postignut je dogovor o formiranju radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore. Kako će taj proces izgledati u narednom periodu? Postoji li trenutno pravni okvir za definisanje strožih zaštitnih klauzula na kojima insistira više država članica?

Kos: Izrada se odvija u okviru ad hoc radne grupe Savjeta, odnosno država članica EU. Upravo tu će se oblikovati mjesto Crne Gore unutar Evropske unije.

Radna grupa dogovorena je tek krajem aprila, tako da je proces još u početnoj fazi.

Zaštitne klauzule nijesu novost u ovom procesu i biće definisane tokom same izrade ugovora, pa će njihov sadržaj postajati jasniji kako proces bude odmicao.

S obzirom na to da su pripreme za Ugovor o pristupanju Crne Gore počele, možemo li konkretnije govoriti o datumu završetka pregovora?

Kos: Proces proširenja ne funkcioniše prema unaprijed utvrđenim rokovima, jer na njega utiče više faktora. Prvi među njima jeste brzina kojom zemlje sprovode neophodne reforme.

Izrada pristupnog ugovora za Crnu Goru predstavlja izuzetno pozitivan korak pri kraju procesa, ali ne određuje konačan datum njegovog završetka.

Crnu Goru i dalje očekuje značajan posao u okviru klastera „Temeljna pitanja“, posebno u oblasti vladavine prava i pravosuđa, i biće potrebno mnogo napora prije zaključenja pregovora. Naporan rad Crne Gore daje rezultate i taj zamah sada treba prenijeti u završnu fazu procesa.

Albanija je još jedna zemlja regiona koja je ostvarila značajan napredak. Postignut je i dogovor o IBAR-u. Šta je bilo presudno za ubrzanje albanskog procesa i očekujete li da će ta zemlja do kraja godine početi da zatvara neka pregovaračka poglavlja?

Kos: Države članice i Komisija ocijenile su da je Albanija ispunila privremene zahtjeve u oblasti vladavine prava. Kada neka zemlja ispuni svoje obaveze, i mi u EU moramo biti odlučni, poštovati svoj dio dogovora i uzvratiti odgovarajućim koracima.

Albanija je postala druga zemlja kandidat, nakon Crne Gore, koja je dostigla ovu ključnu fazu pristupnog procesa. Međutim, IBAR nije kraj procesa. Naprotiv, on označava početak najzahtjevnije faze pregovora – zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Ni ovdje ne radimo prema rokovima, već prema rezultatima, dok zajedno sa Albanijom radimo na njenoj pripremi za članstvo u Uniji.

Evropska komisija stalno ističe da proširenje mora ostati proces zasnovan na zaslugama. Ipak, slučaj Sjeverne Makedonije pokazuje da bilateralni sporovi i dalje usporavaju proces. Očekujete li napredak u rješavanju zastoja sa kojim se suočava Sjeverna Makedonija?

Kos: Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja predstavljaju suštinski dio procesa evropske integracije zemalja kandidata.

Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, spremni smo da završimo početnu fazu pristupnih pregovora čim ispuni svoju obavezu sprovođenja ustavnih promjena, kako su lideri EU definisali nakon samita u julu 2022. godine.

Takođe je veoma važno da Bugarska i Sjeverna Makedonija obnove međusobno povjerenje i izgrade odnos zasnovan na povjerenju, a mi ostajemo spremni da olakšamo te razgovore.