Video
Mnogo toga je, na prvi pogled, proteklih mjesec ukazivalo na „približavanje stavova“ u bilateralnim pregovorima između naše zemlje i susjedne članice Evropske unije (EU), koja nam trenutno zadaje mnogo nevolja.
Nakon što su pokušaji razgovora uglavnom tapkali u mjestu, a jedini doprinos tome davalo je Ministarstvo vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović na čelu tog resora, konačno su formirane specifične komisije koje se tematski bave otvorenim pitanjima.
Gradski bazen u Kotoru nosi ime „Zoran Džimi Gopčević”
Hrvatska je prije skoro dvije godine Crnoj Gori dostavila „non pejper“ kojim je traženo da ih naša zemlja riješi. Među njima se, između ostalog, pominje promjena imena bazena u Kotoru koji od 2021. godine nosi ime nekadašnjeg proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, koji je bio među čuvarima logora u Morinju. Traženo je da obezbijedimo „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Preciznije, za nekadašnje zatočenike logora Morinj, čiji se broj kretao od stotinak do više od 300, traženo je oko 17 miliona eura. Uz to, podsjećamo, traženo je da školski brod „Jadran“ (p)ostane hrvatski, da se definiše granica na moru između dvije zemlje, ali i ispune zahtjevi hrvatske manjine u našoj zemlji koji se odnose na njihova manjinska prava i vraćanje imovine oduzete nacionalizacijom sredinom 20. vijeka, za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Jedna od ključnih kočnica bio je lično ministar odbrane Krapović, koji se često trudio da isprovocira diplomatske note Hrvatske potezima u vezi sa statusom ploče na ulazu u bivši logor Morinj, ili vlasništvom nad brodom „Jadran“. Nakon što su ljetos formirane pomenute komisije, a Krapović dobio možda najteža zaduženja da pregovara upravo o ovim stvarima, ovaj visoki funkcioner Demokrata je počeo da daje konstruktivne izjave. Tako je, između ostalog, najavio da će već do kraja godine biti isplaćen najavljeni iznos sredstava nekadašnjim logorašima, a nije više insistirao na budućnosti „Jadrana“. Čak ni kada je organizacija Miholjski zbor, bliska Sprskoj pravoslavnoj crkvi, organizovala prikupljanje potpisa da taj brod ostane u Crnoj Gori, koji su potpisali ne samo angažovani na tom plovilu, već i predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, takođe iz Demokrata, Krapović nije krenuo tim putem…
A u susret današnjem sastanku u glavnom gradu Hrvatske, juče je dao optimistične i pomirljive izjave.
“Crna Gora u Zagreb ide u dobroj vjeri i sa spremnošću da čuje argumente hrvatske strane. Do sada je sve bilo u domenu javnih, prije svega političkih izjava. Idemo u Zagreb u dobroj vjeri da održimo prvi preliminarni sastanak i da čujemo i vidimo sve argumente koje pominju naše kolege”, naveo je on, te potvrdio da i dalje nije stigao formalni zahtjev te zemlje za isplatu odštete u vezi sa vojnom imovinom.
Riječ je o nepristojnom iznosu od čak 2,7 milijarde dolara procijenjenih tokom određivanja pitanja vojne sukcesije država nastalih raspadom SFRJ, koju je senzacionalno iznio ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori iako je sukcesija potpisana još prije više od 20 godina.
Krapović je, pak, ponovio raniji stav Crne Gore u vezi sa školskim brodom „Jadran“.
“Moje je ubjeđenje, i siguran sam, da Crna Gora u svom posjedu drži „Jadran“ legalno i legitimno i da se potpuno legalno i legitimno crnogorska zastava vijori na njegovom jarbolu. Za takav stav postoji uporište i postoje argumenti”, poručio je Krapović.
Pojasnio je i da komisija koja će razgovarati sa hrvatskom stranom nema mandat da se bavi pitanjima granice, sukcesije vojne imovine ili nestalih lica, već da su za te teme nadležne druge komisije i resori.
Možda je Krapović ostao „čvrst“ u odnosu prema hrvatskoj strani za brod „Jadran“ s razlogom, ali kojim?
Lokalne teme ili samovolja
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, promjena naziva kotorskog bazena prije samo par dana bila je „nadohvat ruke“. Tim prije što je zahtjev za ovako nešto stigao iz samog vrha izvršne vlasti. Pa, iako tačka nije bila na dnevnom redu ranije otkazane sjednice lokalnog parlamenta, bilo je skoro izvjesno da će se razmatrati prijedlog za uklanjanje imena Gopčevića i promjena u Gradski bazen u Kotoru. Za tako nešto, izvjesno je, glasao bi najveći dio opozicije, ali i dio vladajućih odbornika.
Vladimir Jokić
Neposredno pred početak jučerašnje sjednice, javnosti je svoje stavove o najavljenim izmjenama predočio predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić iz redova Demokrata. On je, navodno, bio iznenađen objavom da će gradski bazen dobiti novo ime, te da je ta odluka već postojala na papiru i čekala njegov potpis. Ali ne i time da je juče trebalo da se o tome glasa.
“S obzirom na to da ovo pitanje već mjesecima pa i godinama opterećuje međunarodne odnose Crne Gore i konstantno je adresirano na Opštinu Kotor, otvorio se prostor za razgovor unutar političkog kruga u Kotoru. Razgovarao sam sa svim političkim partijama u Kotoru i jasno utvrdio da ne postoji većina za donošenje ovakve odluke u gradu. S tim u vezi, nijesam ni formalno predlagao bilo koju vrstu odluke. Dakle, formalno prijedlog te odluke ne postoji”, rekao je Jokić.
Na tome je, kako je dodao, „zahvalio svim konstituentima parlamentarne većine, ali i opoziciji koja je iznijela svoje stavove“. A onda je sve prebacio upravo na opoziciju.
“Demokratska partija socijalista (DPS), koliko sam upoznat, donijela je političku odluku da neće učestvovati u radu Skupštine. Žalim zbog toga, jer vjerujem da bismo u jednoj raspravi mogli možda i da popravimo neke odluke, ali to je njihov izbor. To je legitiman politički izbor da, zbog državnih pitanja i pitanja u državnom parlamentu vezanih za raspravu o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine, oni bojkotuju ono što je lokalno pitanje”, naveo je on, te pojasnio da nije saglasan s time da je „bitnija rasprava o Andriji Mandiću u Podgorici nego rasprava o ulici u Kotoru“.
Nije izostao i stav o „crnogorskim medijima“ koji, prema njegovom tumačenju, objavljuju neprovjerene informacije.
“Naprosto sam želio da otvorim prostor da se razgovara o pitanjima. Crnogorski mediji, kao i mediji svugdje u svijetu, traže informaciju više. Ponekad te informacije nijesu do kraja provjerene, ali to je to. Znam ja odakle je to došlo i znam iz kojih političkih razloga je to poslato i meni je jasno da je namjera cjelokupnog narativa bila da se nanese šteta najprije meni kao predsjedniku opštine i političaru, a potom i da se napravi neka vrsta pritiska”, kazao je Jokić.
U sve je umiješao i lični odnos prema pojedinim sugrađanima, ističući da su predlagači aktuelnog imena bazena porodica Vičević, čiji je jedan od članova Mirko Vičević bivši vaterpolo reprezentativac, admiral Bokeške mornarice i predsjednik Hrvatskog građanskog društva u Crnoj Gori. Po Jokiću, oni su danas odgovorni što Crna Gora ima problem sa Hrvatima.
Stranačke teme
I predsjednik kluba odbornika DPS-a Željko Avramović juče je pred sjednicu potvrdio da njegove partijske kolege neće biti u sali. A otkrio je i ono što Jokić nije htio eksplicitno da kaže o razgovorima sa opozicijom. Po njemu, upravo je prvi čovjek Kotora „medijski pokušao da provuče odluku koja neće doći na dnevni red, jer je shvatio da nema većinu ni u svojim redovima“.
Željko Avramović / Foto: RTCG
“Gospodin Jokić, kojeg podržava 20 odbornika u lokalnom parlamentu, nema snagu, želju, volju i hrabrost da donese tu odluku. On je pokušao da to obezbijedi kod DPS-a. Juče tokom dana tražio je od DPS-a da li možemo prisustvovati sjednici kako bismo obezbijedili kvorum i glasamo za tu odluku, jer on nema dovoljno svojih glasova. Mi smo jutros dali saopštenje i kazali da u tome nećemo da učestvujemo, pogotovo što je plasirano prvo preko medija, a onda tek jutros saznajemo neke druge informacije”, izjavio je odbornik DPS-a.
Zbog toga su, dodaje, odlučili da „ne daju legitimitet gospodinu, odnosno građaninu Jokiću“, kojeg smatraju i uzurpatorom mjesta predsjednika opštine, i to na osnovu glasova još sa izbora 2020. godine.
“Problem je što Vlada Crne Gore nije bila spremna da stane iza ministra Maraša Dukaja i da riješi pitanje njegovog ponašanja, odnosno obnašanja funkcije na koju nije izabran. Prema tome, bumerang se vratio i Vladi Crne Gore zato što nije ispoštovala volju građana”, zaključio je Avramović.
No, prema saznanjima više podgoričkih medija, pravi problem bio je izostanak podrške unutar kluba odbornika Demokrata, gdje je od njih osam čak šestoro bilo protiv ovakvog prijedloga. Par sati kasnije, stigao je stav iz dijela kotorskog tabora Demokrata, naklonjenih Jokiću. U saopštenju koje potpisuju dvojica predstavnika u lokalnom parlamentu – Vuk Bojat i Radosav Tujković, te četiri stranačka funkcionera Ognjen Vukasović, Špiro Vulović, Mirko Božović i Darko Vorotović, potvrđuju ono što je prvi čovjek Kotora već kazao: bazenu ostaje naziv „Zoran Džimi Gopčević“ jer za njegovu promjenu nije bilo potrebne većine.
“Ovo smatramo važnom lokalnom pobjedom i potvrdom stava koji dosljedno zastupamo. Kotor ima pravo da odlučuje o pitanjima koja ga se neposredno tiču, a njegovi predstavnici imaju odgovornost da to pravo brane. Čuvajući dostojanstvo imena svakog našeg sugrađanina, dobrog čovjeka i svjetske vaterpolo legende, čuvamo dostojanstvo Kotora, Boke i cijele Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Oni su podsjetili i na svoje nedavne aktivnosti, kada su početkom avgusta tražili izmjene Zakona o morskom dobru kako bi se ovim nacionalnim blagom upravljalo iz lokalnih samouprava, a samim tim bi i sredstva išla mahom u njihove budžete.
“Upozoravali smo na istu praksu, da se odluke dogovaraju u Podgorici, a od lokalnih zajednica očekuje se da ih prihvate i objasne svojim građanima. Danas se pokazalo da se na takvu saglasnost ne može unaprijed računati… Ne prihvatamo da se u dalekim kabinetima i partijskim centralama odrede i sadržaj odluke i rok za njeno usvajanje, a da odbornicima ostane samo da podignu ruku”, dodali su.
Takođe su kazali kako od kotorske lokalne samouprave očekuju da „pokaže dostojanstvo i snagu upravo onda kada je najlakše prećutati i prepustiti odluku drugome“.
“Podržavamo evropski put Crne Gore i razumijemo odgovornost koju taj proces nosi. Upravo zato očekujemo da se uvažavanje lokalnih zajednica pokaže u praksi… Današnji ishod za nas je podsticaj da na tom stavu istrajemo. Svaki naredni razgovor o ovom pitanju mora uključiti Kotor od početka, uz otvorenu raspravu i poštovanje njegovih institucija. Na tome ćemo insistirati jednako kada je riječ o bazenu, obali ili bilo kojem drugom pitanju važnom za život Boke. O Kotoru se mora razgovarati sa Kotorom”, zaključuje se u saopštenju kotorskih Demokrata.
Šest mjeseci u fioci
Finalno razrješenje mnogih nedoumica i, još više, dezinformacija stiglo je iz malog kluba odbornika Evropskog saveza. Tanja Popović i Tamara Lompar optužile su Jokića da je iznio brojne neistine, počevši od same inicijative za promjenu imena bazena za koju je tvrdio da „nema ime“.
“Evropski savez Kotora podnio je inicijativu za promjenu imena bazena još u martu. Dakle, punih šest mjeseci taj prijedlog stoji u fioci i ne stavlja se na dnevni red. Pola godine je izmišljena većina u kotorskom parlamentu imala vremena da reaguje na našu inicijativu i, u skladu sa demokratskim principima, stavi ovu tačku na dnevni red i omogući raspravu i glasanje”, navele su one.
Takođe su ukazale da je zatražen novi naziv Gradski bazen, kako bi se „što prije skinuo teret sadašnjeg naziva koji, nažalost, moraju da trpe i VK Primorac i grad Kotor, ali i država Crna Gora“.
“Jedino što je poluistina u saopštenju predsjednika opštine jeste to da je juče pokušao da „izmoli“ kvorum za današnju sjednicu. U tom kontaktu, kao i na kolegijumu koji je održan prije nekoliko dana, jasno mu je saopšteno da odbornice ES neće biti u mogućnosti da prisustvuju sjednici, jer se ne nalaze u Crnoj Gori. Takođe, odbijen je prijedlog da se sjednica održi u utorak, dan ranije, uz obrazloženje da pojedini odbornici slave slavu. Ostaje ključno pitanje: zašto predsjednik opštine, koji tvrdi da ima većinu od 19 odbornika, nije sa svojim i koalicionim odbornicima i odbornicama izglasao inicijativu o promjeni imena bazena”; stoji u saopštenju odbornica ES.
Iz svega se lako da zaključiti da je promjena imena bazena bila skoro pa moguća. No, izgleda da i Demokrate sada imaju problem sa time kada će ko i kako glasati – nešto slično situaciji u Skupštini Crne Gore kada, navodno, nije bilo kvoruma za glasanje o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Preporučeno
Vrlo je vjerovatno i da je Krapović trebalo u Zagreb da stigne sa novim nazivom kotorskog bazena kao „činom dobre volje“. No, da li je uticao – i na koji način – na izostanak jučerašnjeg odlučivanja o tom pitanju u kotorskom parlamentu, znaće se vrlo brzo. Neko će morati jasno da kaže zbog čega se ne ispunjavaju oni zahtjevi zbog kojih bi se krupna pitanja u odnosima sa Hrvatskom, možda, mogla lakše i brže riješiti.
