Video
On je naglasio da je rat u Ukrajini izazov za cijeli svijet, koji je Alijansu stavio na najveći ispit jedinstva i odlučnosti u njenom 75-godišnjem trajanju.
“U krovnom strateškom dokumentu Alijanse, usvojenom na Samitu u Madridu 2022. godine, decidno kaže da evroatlantsko područje nije u miru”, istakao je ministar Krapović.
On je kazao da je neophodno sjesti za pregovarački sto što je, kako je dodao, sa aspekta Ukrajine nemoguće u momentu kada su joj teritorije okupirane.
Sa druge strane, očigledno je da Rusija nema namjeru prekida rata. Štoviše, jasno je da nije isključena mogućnost većih aspiracija i širenja sukoba na evroatlantsko područje, precizirao je ministar odbrane.
“To je i realno moguće, ukoliko se popusti sa našom podrškom Ukrajini”, poručio je Krapović.
Za postizanje trajnog mira, on je apostrofirao neophodnost očuvanja jedinstva i odlučnosti u unapređenju ukrajinskih kapaciteta u svakom segmentu, prije svega vojnog, potencirajući i značaj formiranja Kontakt grupe za Ukrajinu.
Krapović je istakao i važnost održanja stepena jedinstva u sprovođenju restriktivnih EU mjera prema Rusiji. On je kazao i da države članice Alijanse, uključujući i Crnu Goru, u cilju postizanja mira moraju da rade mnogo više na jačanju sopstvenih kapaciteta, jer bi proširenje sukoba na evroatlantsko područje bilo za sve neuporedivo skuplje.
“Svako drugačije reagovanje, eventualno povlačenje, a pogotovo prihvatanje kakvog trulog kompromisa, bojim se da bi vodilo i ka širem sukobu”, poručio je Krapović.
On je konstatovao da sve zemlje Zapadnog Balkana nijesu orijentisane u skladu sa orijentacijom članica NATO i EU, a da je jedini garant stabilnosti i trajnog i održivog mira na Balkanu, istorijski trusnog područja, upravo potpuna integracija cijelog regiona u evroatlantske i evropske strukture.
Kada je riječ o ruskom malignom uticaju na region i na Crnu Goru, ministar Krapović je kazao da to nije ništa novo, da se Ruska Federacija protivila ulasku Crne Gore u Alijansu, a da sada pokušava da podrije i težnje Crne Gore ka članstvu u EU.
“Naš je posao da definišemo naše interese, a rekao bih da su to građani Crne Gore već uradili, podržavajući u ogromnom procentu članstvo zemlje u EU, što će svakako biti vodilja za ovu Vladu”, kazao je Krapović.
On je podvukao da je u nekim prethodnim vremenima, posebno nakon obnove nezavisnosti, ogromna količina novca iz Ruske Federacije ušla je u Crnu Goru.
„Tu je i puno ruskih investicija, tako da je ostala i određena infrastruktura koja se i danas eksploatiše kako bi se ti uticaji pojačali i dezinformacionim kampanjama poljuljali volja i želja Crne Gore da bude prva sljedeća članica EU“, pojasnio je ministar.
On je najavio da će ova Vlada, prije svega kroz set novih medijskih zakona, napraviti iskorak u pravcu sužavanja prostora za takve vrste uticaja, dezinformacionih kampanja i medijskih manipulacija. Najavio je i snaženje kapaciteta za borbu protiv sajber i hibridnog ratovanja, kroz usku saradnju sa partnerima unutar NATO, posebno strateškim partnerima, SAD, Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom…
Krapović je naglasio da Crna Gora mora maksimalno da podigne svijest građana kroz pravovremeno i nepristrasno izvještavanje i razobličavanje onoga što je srž tih kampanja.
„Naša dosadašnja medijska regulativa, na žalost, otvorila je veliki prostor za takve manipulacije, tako da se mora mnogo brže reagovati u smislu donošenja odluka i zakonskih pretpostavki da se odluke primijene, kako bi se taj uticaj smanjio na najmanju mjeru“, podvukao je ministar Krapović.
On je istakao da su zvanična Moskva i Putin pogriješili u procjenama, jer su, umjesto okupacije Ukrajine “blic krigom” i razjedinjenja ostatka svijeta, postigli suprotno.
“Demokratski svijet su ujedinili kao nikada do sada. Umjesto slabljenja Alijanse, dobili smo savez ojačan za dvije tradicionalno vojno neutralne članice – Finsku i, sada već izvjesno – Švedsku”, kazao je ministar.
Pored ministra Krapovića, učesnici Konferencije bili su Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Oleh Herasimenko, ambasador Ukrajine u Crnoj Gori i Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
Preporučeno
Uvodna izlaganja imali su dr Milica Pejanović Đurišić, predsjednica Atlantskog saveza i ambasador Herasimenko.
