Video
To proizilazi iz odgovora koje je “Vijestima” dao juče Krapovićev resor, odgovarajući na pitanja da li je tačno da Ministarstvo nije dalo odobrenje za pristupanje tabli koju je štitila Vojska Crne Gore (VCG), ako jeste – zbog čega, kad je taj resor posljednji put primio takav zahtjev, te hoće li, ako ga opet dobije, dati odobrenje za uklanjanje ploče.
“Opština Kotor se u više navrata obraćala tadašnjem ministru odbrane. Posljednji zahtjev upućen je 4. jula 2023. godine. Dakle, posljednji put u mandatu prošle Vlade. Podsjećamo na činjenicu da VCG obezbjeđuje vojni objekat Morinj u skladu sa svojim nadležnostima, a ne spomen-ploču koja se nalazi unutar njega”, rekli su redakciji iz Ministarstva.
U julu 2023. tim resorom koordinirao je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (Građanski pokret URA).
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, saopštio je prekjuče “Vijestima” da još nije uklonio tablu na mjestu nekadašnjeg logora jer, kako tvrde, nisu dobili pisano odobrenje Ministarstva za pristupanje toj lokaciji, koju štiti VCG. Oni su naveli da su uz asistenciju tamošnje Komunalne policije, Službe za inspekcijske poslove i angažovanje izvršne službe Komunalnog Kotor, četiri puta organizovali “administrativno izvršenje rješenja o uklanjanju ploče”.
“Za svako od navedenih izvršenja najprije je traženo pisano odobrenje Ministarstva odbrane za pristupanje lokaciji koju je štitila Vojska Crne Gore, ali nam ovo odobrenje nikad nije dostavljeno”, tvrde oni.
Iz Ministarstva su kazali juče listu da je Krapović više puta javno naglasio da se neće miješati u rad nadležnih organa i službi, niti će resor na čijem je čelu sprečavati državne organe da rade svoj posao, “u skladu sa zakonima Crne Gore”.
“U prilog navedenom, podsjećamo da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet po ovom pitanju, a da je Ministarstvo odbrane još u februaru prošle godine dostavilo svu neophodnu dokumentaciju”, poručili su oni.
Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević (obojica iz Socijaldemokratske partije) sa svojim hrvatskim kolegama Gordanom Grlić Radmanom (šef hrvatske diplomatije) i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici VCG, po naređenju nekadašnjeg načelnika Generalštaba VCG Zorana Lazarevića.
Iz kotorskog Sekretarijata prekjuče su kazali da, kako se i četvrti pokušaj “administrativnog izvršenja” završio neuspješno i kako su u Morinju od vojnika dobili isti odgovor da bez pisanog odobrenja Ministarstva ne mogu biti pušteni na lokaciju, o svemu obavijestili inspektorku za kulturna dobra, “uz molbu da se obustave sva dalja postupanja prema Opštini Kotor po pitanju uklanjanja bespravno postavljenog spomen-obilježja”.
“Vijesti” i dalje od Ministarstvu kulture i medija, pod čijom je nadležnošću inspektorka, očekuju odgovore na pitanja da li su uvažili molbu Sekretarijata i kad će ploča biti uklonjena.
Prema propisima, ako inspektorka izađe na teren i naredi uklanjanje spomen-obilježja, lokalna samouprava mora postupiti po tom nalogu odmah, a najkasnije u roku od tri dana. Ukoliko nalog ne bude izvršen u predviđenom roku, inspektor ponovo izlazi na teren i sačinjava zapisnik, o kom treba da se izjasni prvi čovjek opštine. Ako ni nakon toga obilježje ne bude uklonjeno, to će uraditi država o trošku lokalne samouprave.
U mjestu Morinj, u Kotoru, od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. Jugoslovenska narodna armija (JNA) organizovala je tzv. Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kom su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika.
Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora. Specijalno tužilaštvo saopštilo je početkom februara da su po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića ponovo formirani krivični predmeti povodom, između ostalog, ratnih zločina u Morinju.
Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Ministar Krapović je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
To obilježje postavljeno je, kako je bila konstatovala inspektorka za zaštitu kulturnih dobara koja je izdala nalog za njegovo uklanjanje, bez dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština opštine Kotor, te da ne postoji saglasnost Vlade jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka.
Osnovno državno tužlaštvo u Kotoru je u avgustu 2023. odbacilo krivičnu prijavu protiv Krivokapića i Konjevića radi postavljanja ploče. Prijavu protiv njih Specijalnom tužilaštvu podnijela je bila tadašnja Uprava za inspekcijske poslove zbog sumnje da su izvršili krivično djelo koje se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
Šef hrvatske diplomatije rekao je u martu “Vijestima” da je za Zagreb ploča u Morinju “iskaz svijesti naroda Crne Gore” i tačka početka novih odnosa nakon promjene vlasti 2020. u Crnoj Gori.
Preporučeno
“… I ona upravo takva kakva jeste za nas predstavlja mjesto pijeteta i sjećanja. Bilo kakvo diranje u nju, bilo bi rušenje izgrađenih odnosa između naših zemalja”, poručio je tada Grlić Radman.
