Video
Milatović, navode iz njegovog kabineta, govori na Pravnom fakultetu Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skoplju, zajedno sa predsjednicom te države Gordanom Siljanovskom-Davkovom.
Tom prilikom, dodaju, upoznao je prisutne studente i zainteresovanu javnost sa napretkom koji je Crna Gora ostvarila na svom putu ka EU, od formalnog otvaranja pristupnih pregovora 2012. godine.
Milatović je istakao da tempo reformi, ipak, sam po sebi, ne diktira uvijek proces pristupanja Evropskoj uniji, a u zavisnosti od političke volje EU za proširenjem i političke volje zemalja članica, izdvojio četiri potencijalna scenarija sa kojima se države susreću na njihovom putu ka EU.
“Prvi scenario – zemlja kandidat ne uspijeva da iskoristi proces pristupanja EU za demokratski ili institucionalni napredak, i kao rezultat toga, EU to ne priznaje. Ishod je jasan gubitak, i za Evropsku uniju i za zemlju kandidata. EU ostaje sa nepotpunim demokratijama na svojim granicama, a ostvareni demokratski napredak u zemlji kandidatu se poništava. Ovaj scenario pozdravljaju i protivnici EU, koji tada mogu u potpunosti da ispolje svoj uticaj”, kazao je Milatović.
“Drugi scenario – zemlja kandidat produktivno koristi proces pristupanja za izgradnju institucija i unapređenje demokratskih standarda, ali još uvijek nije prihvaćena od strane EU. Istorija pokazuje da ovaj scenario često vodi ka demokratskom nazadovanju. Ovdje obje strane na kraju gube na duži rok”, poručio je Milatović ističući da je Sjeverna Makedonija dobar primjer za ovaj scenario.
Sjeverna Makedonija je, navodi, sprovela brojne reforme i učinila mnoge stvari, ali u EU u datom momentu nije postojala politička volja za proširenjem. Milatović je kazao da je od “optimizma koji je postojao po pitanju EU u Sjevernoj Makedoniji” napravljen zaokret ka pesimizmu, ocijenivši kako to nije dobro.
“Treći scenario – zemlja kandidat pokazuje nedovoljan demokratski napredak, ali EU to ionako priznaje isključivo na osnovu geopolitičkih razloga. Iako se može činiti da ovo zadovoljava i nagon EU za proširenjem i ambicije zemalja kandidata, posebno za veće izvore finansiranja za razvoj, u stvarnosti to nije održivo. Dugoročno, i EU i zemlja trpe, jer su ključne vrijednosti poput vladavine prava i efektivnog upravljanja stavljene po strani”, poručio je Milatović, ukazujući na četvrti scenario, koji smatra najpogodnijim za Crnu Goru i sve države članice:
“U ovom slučaju, obje strane rade svoj dio posla. Zemlja kandidat koristi proces pristupanja kako bi postigla istinski demokratski napredak i izgradila čvrste institucije, istovremeno depolitizirajući svoju javnu upravu, omogućavajući slobodno medijsko okruženje i fokusirajući se na održivi ekonomski razvoj, a zatim je dobrodošla u EU. Ovo je idealan ishod, onaj koji obezbjeđuje zajednički rast, otpornost i stabilnost. Vjerujem da je taj scenario za koji svi moramo da težimo. To je upravo ono što ja zamišljam za Crnu Goru. Moramo da iskoristimo proces pristupanja EU da pokrenemo reforme i ojačamo našu demokratiju, obezbjeđujući da se pridružimo EU kao potpuno spremna i posvećena država članica. Stoga je od suštinskog značaja da se sada maksimalno iskoristi proces pristupanja”, kazao je Milatović.
Crna Gora je, istakao je sebi postavila ambiciozan ali ostvariv cilj – da postane 28. članica do 2028.
Preporučeno
“Uspjeh Crne Gore bio bi ujedno poruka za zemlje kandidate da proširenje ne živi samo u riječima političara na nekim konferencijama, nego da se ono zaista i dešava”, zaključio je predsjednik države.
