Video
To su “Vijestima” kazali juče iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, odgovarajući na pitanje: kako gledaju na stav ministra spoljnih poslova Hrvatske da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora’”, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, kao i da je “sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno”. “Vijesti” su ih pitale i hoće li preduzeti nešto povodom ocjena Grlić Radmana, ako hoće – šta, a ukoliko neće – zašto.
“Stav g. Grlić Radmana ne doprinosi unapređenju međudržavnih odnosa Crne Gore i Republike Hrvatske. Crna Gora ne smije zaboraviti svoje građane o čijem stradanju u ‘Lori’ postoje brojna svjedočanstva. To je, u konačnom, pitanje pravde i državnog dostojanstva”, poručili su iz Milatovićevog kabineta.
Grlić Radman je u intervjuu “Vijestima”, objavljenom u ponedjeljak, negirao da je postojao logor “Lora” u kom su stradali i crnogorski državljani. Naveo je da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora’”, da to nije otvoreno pitanje, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.
“Sve oko događanja u zatvoru u ‘Lori’ je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati”, izjavio je Grlić Radman, na odgovarajući na dodatna pitanja lista šta je “Lora” ako nije logor, te kako rasvjetljavanje stradanja ljudi koji su bili ratni zarobljenici, a koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja, može biti “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.
“Vijestima” su prekjuče iz kabineta premijera Milojka Spajića rekli da se, ako postoje svjedočanstva o “Lori”, ne može govoriti da taj zatvor nije postojao, niti da se mogu zanemariti svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni.
“Crna Gora želi pravdu za sve žrtve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava, u skladu s međunarodnim pravom… Crna Gora očekuje da nadležne institucije u međusobnoj saradnji riješe i ova pitanja. S tim u vezi, ohrabrujemo hrvatsko i naše državno tužilaštvo na još bližu saradnju kako bi svi počinioci krivičnih djela bili procesuirani, a pravda za sve bila zadovoljena”, saopštili su.
Prema podacima crnogorskog Udruženja učesnika ratova od 1990. godine je u “Lori” ubijeno 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992. Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je krajem 2011. istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika pomenute grupe, ali taj slučaj još nije dobio epilog na sudu. Crnogorsko državno tužilaštvo je prije više od deceniju ustupilo Hrvatskoj obimnu dokumentaciju u vezi s tim slučajem.
Grupa nevladinih organizacija iz Crne Gore i Hrvatske negodovala je u ponedjeljak zbog izjava Grlić Radmana, nazivajući ih netačnim. Oni su kazali da je tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije hrvatske vojske, civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih, ali da nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u “Lori”.
“Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika, uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili”, poručili su, dodajući da žale što Grlić Radman, “umjesto ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina”, svojim izjavom “pokušava da utiče na rad nadležnih institucija”.
U posljednjoj godini odnosi Crne Gore i Hrvatske pogoršali su se zbog niza otvorenih pitanja. Između ostalog, zbog pitanja vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru u Morinju, u Kotoru. Najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Hrvatska oštro negodovala proglasivši nedugo potom šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratska narodna partija) za nepoželjne.
Milatović: Zagreb da pokaže razumijevanje prema Crnoj Gori
Milatović je u ponedjeljak, komentarišući stav Grlić Radmana da bi Podgorica trebalo rezolucijom da osudi agresiju na Dubrovnik, izvršenu početkom devedesetih godina prošlog vijeka, ocijenio da je loša politika koja je tada postojala u Crnoj Gori doprinijela, između ostalog, razaranju bivše države.
On je poručio da se ne treba vraćati “non-stop na neke rezolucije”, podsjetivši da je kritikovao odluku crnogorskog parlamenta da usvoji rezoluciju o Jasenovcu, “ne zato što treba negirati genocid u Jasenovcu koji se desio, nego zato što sam smatrao da ćemo mi, u ime Crne Gore, smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima s Hrvatskom”.
Preporučeno
“Šta se desilo? Oslabili smo našu pregovaračku poziciju… Ti isti koji su je oslabili sad tražim da, naravno, urade nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom. Isto tako, pozivam zvanični Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori”, naveo je.
