Naime, početkom februara smijenjen je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, a potpredsjednik koji ga je zamijenio, Strahinja Bulajić iz proruskog Demokratskog fronta (DF), odbio je da zakaže sjednicu parlamenta u pokušaju da se izbjegne formiranje nove Vlade, bez učešća njegovog DF-a.

Dva mjeseca kasnije podnio je ostavku…

Poslovnik Skupštine propisuje da sjednicu može sazvati samo predsjednik odnosno predsjedavajući.

Kako bi se odblokirao parlament i izabrala Vlada, 46 poslanika je sazvalo sjednicu Skupštine. Iako to ni jedan zakon i poslovnik ne predviđaju oni su iskoristili činjenicu da ne postoji zakonska zabrana da to učine.

Nova parlamentarna većina od 46 poslanika koja treba da izabere vladu, zakazala je sjednicu parlamenta na Cetinju 28. aprila.

Poslanici Abazovićevog Građanskog pokreta URA, Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika Mila Đukanovića, prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP), Socijaldemokratske (SDP) i partija Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori, koji podržavaju formiranje Vlade, imaju većinu u parlamentu koji broji 81 poslanika.

Doskorašnji Abazovićevi partneri , DF i Demokrate sa kojima je vladao od avgusta 2020. godine, oštro se protive formiranju nove parlamentarne većine i Vlade.

Mitrić: Pravo je jasno, ali je najvažniji javni interes

Komentarišući odluku 46 poslanika o sazivanju sjednice crnogorskog parlamenta, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda profesor Blagota Mitrić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ona nije u skladu ni sa sa pravom ni sa skupštinskim poslovnikom koji propisuje da sjednice zakazuju isključivo predsjednik ili ovlašćeni potpredsjednik parlamenta.

“A javni interes je da Skupština mora da radi jer je ona zakonodavni, politički ako hoćete i ekonomski fakticitet u kojem se donose odluke od presudne važnosti za državu i društvo. U međunarodnom pravu postoje situacije kada je fakticitet jači od pravne norme i tu ja vidim malo nade da se nađe način da se riješi ova situacija”, ističe Mitrić.

On poziva Ustavni sud da iznađe rješenje za nastalu situaciju upravo zbog javnog interesa.

Mitrić, međutim, sumnja da je Ustavni sud u stanju da donese odluku koja bi vodila razrješenju pravnog galimatijasa.

“Ova situacija kod nas je klasičan primjer pravno nemoguće situacije koju bi sada trebalo da rješava Ustavni sud koji međutim ‘mrtvijem snom spava’. Iako u okrnjenom sastavu, sa četiri od sedam sudija, oni imaju kvorum za donošenje odluka ali još ćute. Oni su totalno podijeljeni kao i cijela država i ja ne očekujem da bi mogli donijeti odluku koja bi bila rješenje ove situacije” rekao je Mitrić.

Bivša vlast podnosi krivične prijave

U situaciji kada nijesu popunjena ključna mjesta na čelu parlamenta i nema ko da zakaže sjednicu o izglasavanju nove Vlade, na činjenicu da su poslanici nove većine sazvali sjednicu, oštro su reagovali predstavnici doskorašnje vladajuće većine.

Proruska Prava Crna Gora je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijela krivičnu prijavu protiv 46 poslanika koje optužuju za više krivičnih djela protiv ustavnog poretka, jer su , kako tvrde “organizovali kriminalnu grupu zbog samovlašća, zloupotrebe službenog položaja…”.

Krivičnu prijavu najavljuju i iz Demokratske Crne Gore, bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića zbog, kako tvrde, nezakonitog zakazivanja sjednice.

Iz partija koje sada tvore novu parlamentarnu većinu a koje su sazvale sjednicu na Cetinju poručuju da su sjednicu zakazali pozivajući se na Ustav, te da svi koji misle da ima nešto sporno, mogu da se žale nadležnim organima.

Donijeti zakon o Skupštini i onemogućiti preveliku koncentraciju moći

Iz Institutu alternativa ocjenjuju da je slučaj pravnih kontroverzi u vezi sa zakazivanjem sjednice parlamenta ogolio loše posljedice oklijevanja poslanika i poslanica da donesu zakon o Skupštini.

Kako ističe Milena Muk iz te nevladine organizacije, slučaj je pokazao i koliko je loše kada se dođe u situaciju da čitav sistem zavisi od volje jednog čovjeka:

“Politika često obesmisli pravo. Ni najbolji zakon nije garancija da politički interesi neće odnijeti prevagu, ali saga o zakazivanju sjednice Skupštine jeste ukazala na neophodnost da se bolje regulišu određene, naizgled čisto birokratske procedure i da se u slučaju odbijanja predsjednika ili predsjedavajućeg da sazove sjednicu nađu odgovarajući deblokirajući mehanizmi koji neće dozvoliti preveliku koncentraciju moći na jednoj poziciji”, naveka je Muk.

Muk primjećuje da se mandatar Dritan Abazović u eskpozeu nije pozvao na neophodnost donošenja zakona o Skupštini, iako načelno govori o unapređenju saradnje Vlade i parlamenta.

Profesor Blagota Mitrić kaže da smo u ove pravne praznine upali i zbog činjenice da Crna Gora nema zakon o Skupštini koji bi spriječio bokadu u radu parlamenta u sličnim situacijama.

“Na žalost, Crna Gora zahvaljujući politici i političkim interesima ni 16 godina od održavanja referenduma državnoj samostalnosti nema zakon o Skupštini kao ni Zakon o Vladi koja radi na osnovu poslovnika i uredbi a ne zakona, što je potpuno protivustavno. Sami smo odgovorni što smo došli u ovu gotovo pravno bezizlaznu situaciju sa zakazivanjem sjednice parlamenta”, navodi Mitrić.

Neregularno stanje traje mjesecima

Dritana Abazovića je za mandatara nove vlade 3. marta predložio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon što je u februaru Vladi premijera Zdravka Krivokapića u Skupštini izglasano nepovjerenje glasovima Abazovićeve URA i opozicije, predvođene Đukanovićevom DPS.

To je bio epilog političkih sukoba DF, Demokrata i Građanskog pokreta URA, stranaka koje su izabrale Krivokapićevu Vladu u decembru 2020. godine kada su na avgustovskim izborima osvojile tijesnu većinu od 41 poslanika, a nakon tri decenije DPS poslali u opoziciju.

Na činjenicu da je Abazović napravio novu parlamentarnu većinu, iz DF i Demokrata su ocijenili da je to prekrajanje izborne volje građana zbog čega su najavili proteste.