Panel: Aktuelna situacija u Srbiji i refleksije na Zapadni Balkan

Govoreći na petom panelu, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije, Novi Sad, Balša Božović kazao je da u Srbiji u posljednjih 13 godina nema ništa evropsko.

“Srbija je nikada bliža Rusiji i u Izvještaju je pomenuta u kontekstu Gruzije. Približavanje je evidentno. Ovo je najgori izvještaj koji je Srbija dobila”, naveo je Božović.

On je istakao da dok je takav režim, pokušavaće da destabilizuje region.

“Da bi velikosrpska politika preživjela, ona će region odaljavati od Evropske unije. Zbog toga je put Crne Gore u Evropsku uniju (EU) ne važan samo za Crnu Goru, već za region. Crna Gora će imati mnogo prepreka na tom putu”, apostrofirao je Božović.

Da bi se to spriječilo, ustvrdio je on, potrebna je demokratizacija Srbije, odnosno 33 odsto građana koji su za EU.

“Važno je da društvo u Srbiji shvati koliko je za njih važno učlanjnje Crne Gore u EU”, dodao je on.

Kako je zaključio, Vučićeva spoljna politika je doživjela ,”totalni kolaps”, a on će pokušati da uradi sve da bi preživio.

Viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Milivoj Bešlin, navodi da ,”niko nije pobjegao od svoje istorije”.

“Nakon Vučića nećemo imati garancije da je društvo naučilo sve lekcije, vidjećemo kako će izgledati naše društvo i hoće li se ići ka suštinskoj demokratizciji društva”, kazao je Bešlin.

Profesor Filozofskog fakulteta na Univerzitetu u Novom Sadu, Aleksej Kišjuhas kazao je da treba podržati svaki vid slobodnog, demokratskog pokreta.

Profesor na Odsjeku za medijske studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Dinko Gruhonjić, kaže da je u Srbiji zatrovano društvo jer postoji dio društva kojima je normalno da govore “Aco šiptaru”.

“Situacija je vrlo opasna. Zamislite kakva je kaša u mozgu ljudima koji 40 godina gledaju ovo što gledaju, na svim srpskim televizijama. Režim je u užasnoj paranoji, nevjerovatnom strahu”, navodi Gruhonjić.

Panelom je moderirao politikolog Emir Pilav.

Panel: Značaj slobode medija u savremenome svijetu

Darko Šuković, glavni i odgovorni urednik Antene M kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.

“Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela, takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda”.

Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Televizije E navodi da gledajući izvješatj EK on je najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u izvještaju u realnosti nema.

“SDT je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT što bi trebao da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. U ovom izvještaju moguće da ova priča o naredbi za sprovođenje instrage protiv Aleksandra Mijajlovića, od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju”. 

Jasmina Muminović, glavna i odgovorna urednica portala Standard navodi da je “nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena je konstrukcija kriminalne hobotnice iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište..”

Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala kaže da se govori o prdmetu koji je amaterski napisan, i ona služi za kompromitaciju medija.

“Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa”, kazala je Nikolić.

Darko Ivanović, izvršni direktor NVO „35mm“, navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je “nagazio” na aktuelnu političku garnituru.

“Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje ‘šape’, i to rade strukture koje su došle na talasima promjena”, kazao je Ivanović.

Panel: Izazovi demokratije, politike ljudskih prava i sigurnosti u zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope

Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi.

“U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidmo jasne dokaze napada na instutucije”, rekao je Klepal.

Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se “nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije”.

“U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjenoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija”.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, “ali nemamo institucijalizam. Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU”.

Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU. “Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva”.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka “Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem”.

Panel: Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?; Hrda: Prvi put se u Briselu ozbiljno razgovara o izradi nacrta ugovora za pristupanje Crne Gore u EU

Edita Hrdá, izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan navodi da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka.

“U svega godinu dana Albanija je otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU…Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost”, rekla je Hrda. 

Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora.

Panel: Diplomatija u kriznim vremenima; Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj Zapadnog Balkana za Evropu

Matei-Viorel Ardeleanu, ambasador Rumunije u Crnoj Gori navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za nas.

On dalje ističe da kada ste unutar Unije postoji velika solidarnost članica, te da one pomažu jedna drugoj u svakom trenutku.

“Jako je teško biti sam, diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske…”, rekao je Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori.

“Mislim da smo bili jako dobri đaci, pregovarački procesi su bili mapa puta i pritisak. Bili smo dobar primjer ostalima, i sada smo u ulozi prenošenja znanja, čim prije Crna Gora stigne to će biti jako važno za sve ostale”, kazao je Grubišić.

Janina Hřebíčková, ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori navodi da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica guraju Crnu Goru u EU. 

“Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese”, rekla je Hrebičkova. 

Oleh Herasymenko, ambasador Ukrajine u Crnoj Gori kazao je da diplomatija može zaaustaviti ratove i haos, ali na rimjeru Ukrajine to nije uspjelo.

“Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima”.

Panel: Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije

Vesna Pusić, nekadašnjja ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske u toku izlaganja kazala je da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve.

“U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak?”, navodi Pusić.

Ističući da se treba ugrabiti trenutak.

“Snage koje zaista jesu za ulazak u EU i evropsku CG se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima”, navodi Pusić.

Iveta Radičová, premijerka Republike Slovačke 2010‒2012; ministarka odbrane Republike Slovačke 2011‒2012; dekanica Panevropskog univerziteta, Bratislava navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti.

“Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja  a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU…Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo”, kazala je Radičová.

Dejton je nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa, kazao je Peter Galbraith, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj 1993‒1998; pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija 2009; senator savezne države Vermont, okrug Vindham 2011–2015.

On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača.

“Učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva. Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer”, rekla je Vesna Pusić.

Na svečanom otvaranju prfesor sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost uručio je zahvalnice.