Video
Sarrazin je rekao da je 29. avgusta posjetio Kosovo i da će posjetiti i druge zemlje u regionu kako bi postigao “konkretne” rezultate za narod Zapadnog Balkana i da su za to potrebni kompromisi uoči Berlinskog procesa, koji će se održati u oktobru u Njemačkoj.
“Ali za to su nam potrebni kompromisi, a ponekad čak i spremnost na ustupke kako bismo se dogovorili o političkim pitanjima koja nisu laka ni za Srbiju ni za Kosovo. Još uvijek nismo stigli tamo gdje treba da budemo”, rekao je Sarrazin novinarima na Međunarodnom aerodromu u Prištini.
Kosovo i Srbija imaju mnogo nesuglasica i dijalog između njih za normalizaciju odnosa, započet još 2011. godine, u posljednje vrijeme je zastao i strane se neprestano međusobno okrivljuju za nesprovođenje postojećih sporazuma ili za neuspjeh dijaloga, dok EU kaže da nedostaje politička volja za implementaciju sporazuma.
Sarrazin je rekao da je u Prištini razgovarao sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem (Albin Kurti), a da će tokom naredne sedmice razgovarati i sa liderima još pet zemalja u regionu o regionalnoj saradnji.
“Molim sve da učine sve što je moguće da iskažu spremnost na kompromis kako bi se postigli rezultati za slobodno kretanje robe, ljudi, novca i trgovine u regionu kako bismo krenuli naprijed ka Evropskoj uniji”, dodao je.
Berlinski proces nije formalna politička inicijativa EU prema regionu Zapadnog Balkana.
Riječ je o inicijativi bivše njemačke kancelarke Angele Merkel iz 2014. godine, s ciljem da se pomogne ekonomski razvoj šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovo približavanje Uniji.
Ova inicijativa služi kao platforma za saradnju visokih zvaničnika takozvane zapadnobalkanske šestorke, koju čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Proces takođe uključuje institucije EU, međunarodne finansijske institucije i civilno društvo u regionu.
Državama zapadnog Balkana je obećana evropska perspektiva još 2003. godine, na samitu u Solunu. Od tada je samo Hrvatska od zemalja regiona ušla u EU, 2013. godine.
Crna Gora i Srbija počele su pregovore o članstvu prije nekoliko godina, dok su ih u julu 2022. godine počele i Albanija i Sjeverna Makedonija. Bosna i Hercegovina je dobila status zemlje kandidata u decembru prošle godine, dok Kosovo ima samo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU.
Tokom posjete Prištini, Sarrazin se sastao i sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani, kao i sa liderima opozicionih partija Memlijem Krasnićijem (Memli Krasniqi) iz Demokratske partije Kosova i Lumirom Abdiksikom iz Demokratskog saveza Kosova.
Predsjedništvo Kosova je saopštilo da su Osmani i Sarrazin razgovarali o najnovijim političkim i bezbjednosnim dešavanjima u zemlji i regionu, kao i o Berlinskom procesu.
“Predsjednica je ovom prilikom ponovila punu podršku dogovorima koji proizilaze iz ovog procesa”, navodi se u saopštenju.
Sarrazin je imenovan na mjesto specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u februaru 2022. Od tada je bio u nizu posjeta Kosovu i drugim zemljama u regionu. Posljednji put je bio na Kosovu u maju ove godine.
Preporučeno
U junu je boravio u Srbiji, gdje se sastao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, sa kojim je razgovarao o dijalogu za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, u kome posreduje EU.
