Video
– Ciljevi koje smo na početku zacrtali realizovali smo u najvećem dijelu. Okolnostima, na koje nijesmo mogli uticati, prilagodili smo se na najbolji način, a sve sa ciljem zaštite interesa države i interesa građana – kazao je Nurković.
On je dodao da je puno posla odrađeno u svim oblastima saobraćaja.
– Bilo je puno izazova, dilema, promjena situacija, tržišta, okolnosti. Ova godina donijela je izazove sa kojima se ranije nijesmo suočili, ali ih nijesmo mogli ni predvidjeti. Rješenja koja smo donosili i način na koji smo odgovorili izazovima rezultat su rada i brzog djelovanja kako cijelog kolektiva resora saobraćaja, tako i ostalih resora međusobno – rekao je Nurković.
Pomorstvo
Podsjetio je da je na početku mandata prepoznajući značaj pomorske privrede, ali i nedovoljno iskorišćene kapacitete u ovoj oblasti oformio poseban direktorat čiji je zadatak bio da se bavi isključivo pitanjima koja su krucijalna u ovom sektoru.
– Mogu da kažem da je odrađen ogroman posao, u sektoru pomorske privrede pomaci su vidljivi, vrlo konkretni i mjerljivi. Utvrđen je prijedlog zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti, kojim je prvi put nacionalnim zakonodavstvom regulisano obavljanje ove značajne djelatnosti – izjavio je Nurković.
Kazao je da je zaključeno više ugovora o koncesijama.
– Izdvojio bih ugovor o koncesiji za Brodogradilište u Bijeloj, kojim je predviđena investicija od 20 miliona eura u prve tri godine primjene ugovora. Preduzeću Luka Kotor dodijeljena je prvenstvena koncesija na 12 godina, uz obavezu investiranja od preko pet miliona eura. Sa Lukom Bar potpisan je aneks IV ugovora, koji do 2037. godine podrazumijeva investicije u ukupnom obimu od preko 61 milion eura – kazao je Nurković.
On je naglasio da je krajem jula Vlada na prijedlog Ministarstva donijela
Strategiju razvoja pomorske privrede 2020‒2030. godine sa pratećim Akcionim planom.
– Uvjeren sam da će implementacijom strategija doći do oporavka jednog od naših najznačajnijih resursa, posebno imajući u vidu da su aktivnosti, ciljevi i mjere koje je postavila strategija zaista suštinske i imaće izraziti uticaj na sve činioce pomorske privrede – saopštio je ministar.
U Ministarstvu su, kako navodi, svjesni koliko su značajni crnogorski pomorci.
– Stava sam da kompletna administracija mora biti dobar i pouzdan partner kako bi ovaj ljudski resurs i kadar bio sačuvan i kako bi nastavili da stvaramo uslove za njegov dalji razvoj i očuvanje crnogorske tradicije u pomorstvu – rekao je Nurković i podsjetio da su potpisani važni sporazumi o priznavanju crnogorskih pomorskih ovlašćenja u skladu sa Međunarodnom konvencijom o standardima obuke, izdavanju uvjerenja i vršenju brodarske straže pomoraca iz 1978.
Dodao je da se Crna Gora našla na „bijeloj listi“.
– Sva ovlašćenja izdata od strane lučkih kapetanija Bar i Kotor priznata su od EU, odnosno naši pomorci mogu da se zapošljavaju na brodovima koji plove pod zastavama EU – rekao je Nurković.
On je naveo da su IPA projektom međugranične saradnje odobrena sredstva od 2,44 miliona eura za izgradnju Luke Virpazar.
Željeznica
Nurković je naveo da su u njegovom mandatu završeni projekti na željezničkoj infrastrukturi u vrijednosti 36 miliona eura.
– Od kojih su najznačajniji remont pruge na dionicama Sutomore – Virpazar (tunel Sozina) Kos – Trebješica, demontaža postojećeg, nabavka i ugradnja novog EVP postrojenja u stanici Trebješica, zamjena signalno-sigurnosnog sistema u stanici Podgorica, sanacija šest kosina na dionici pruge Kolašin ‒ Podgorica, sanacija željezničkog mosta Trebaljevo, kao i radovi koji se odnose se na snaciju većeg broja mostova na barskoj pruzi i kosina na nikšićkoj pruzi – precizirao je ministar.
On je naveo da je postignut veliki progres u korišćenju sredstava iz Zapadno-investicionog okvira jer je prvi aražman od 40 miliona pri kraju ugovaranja, drugi od 30 miliona eura je odobren i koristiće se za sanaciju deset km barske pruge, tri mosta i modernizaciju radionica i depoa.
– Treći aranžman je u fazi odobrenja aplikacije i takođe je vrijedan 30 miliona eura, a odnosi se na sanaciju većeg broja mostova – rekao je Nurković i dodao da su svi ovi projekti podržani od strane EU sa minimalno 50 odsto grant sredstava.
Ministar je saopštio da je nakon dugo vremena kompletiran strategijski okvir za razvoj željeznice, sa posebnom sektorskom strategijom koja je objavljena 2017. godine za narednih deset godina.
Nurković je kazao da je Ministarstvo punu pažnju posvetilo daljem usaglašavanju propisa iz oblasti drumskog saobraćaja sa pravnom tekovinom EU, tako da su pripremljeni i usaglašeni brojni zakoni iz te oblasti.
Nurković je dodao da je u pripremi studija ,,Reforma međugradskog linijskog prevoza putnika“, koja će predstavljati osnovu za dalju reformu nacionalnog zakonodavstva kad je u pitanju organizacija međugradskog linijskog prevoza putnika.
– Urađena je ’Analiza pristupačnosti elemenata autobuskih stanica u skladu sa pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom’, kao i projekat ’Priprema tehničke dokumentacije za izradu informacionog sistema za potrebe sektora drumskog saobraćaja’, što predstavlja polazne osnove na stvaranju pristupačnih javnih saobraćajnih objekata za lica sa invaliditetom i lica smanjene pokretljivosti, odnosno stvaranja Centralnog informacionog sistema za drumski saobraćaj – kazao je Nurković.
Govoreći o EU fondovima Nurković je saopštio da je Ministarstvo zaključilo ugovore iz OPRD 2012‒2013. programa (IPA I perspektiva) u iznosu od 8,2 miliona eura, a trenutno sprovodi projekte vrijedne 18 miliona eura, obezbijeđene kroz IPA II perspektivu za sektor saobraćaja.
– Radi se i na programiranju IPA III perspektive s indikativnim budžetom od oko 70 miliona eura – rekao je Nurković.
Ministar je podsjetio i da je Vlada u junu 2019. godine usvojila Strategiju razvoja saobraćaja 2019‒2035. godine, dokument na koji je EK dala pozitivno mišljenje.
Vazdušne luke
Prema Nurkovićevim riječima, za mandata ove Vlade valorizacija i dugoročni razvoj crnogorskih vazdušnih luka prepoznati su kao prioritetni zadatak.
– Otpočet je postupak za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat, koji se sastoji iz dvije faze, s tim da je prva završena početkom januara.
Kada nam epidemiološka situacija dozvoli nastavićemo sa drugom fazom tendera – najavio je ministar.
On je dodao da je usaglašeno nekoliko sporazuma o vazdušnom saobraćaju sa drugim zemljama, kao i da se zajedno sa ACV prate uputstva, preporuke i smjernice međunarodnih institucija (Eurocontrol, EASA, ECAC, Icao).
Podsjetio je i da je Vlada donijela lex specialis sa ciljem pomoći kompaniji Montenegro erlajnz, koja je od krucijalnog značaja za turizam naše zemlje.
– Situacija sa kovidom-19 pokazala je koliki značaj predstavlja nacionalni avio-prevoznik ne samo kada je u pitanju turizam i privreda, već i za svakog našeg građanina kojem je u novonastalim okolnostima država pružila podršku i sigurnost za bezbjedan povratak u Crnu Goru – naglasio je Nurković.
Ministar je rekao i da prvi kilometri auto-puta ulaze u završnu fazu izgradnje. – Ovaj projekat je oko sebe okupio najveći broj preduzeća koja su radila na jednom projektu u Crnoj Gori, stvarajući na taj način mogućnosti za transfer iskustva, znanja i tehnologija, kako bi i domaće kompanije mogle u sve većoj mjeri postajati konkurentnije na regionalnom tržištu.
Rekao bih da se nedovoljno ističe činjenica da od ugovorene vrijednosti radova oko 40,1 odsto ostaje u domaćim finansijskim tokovima, što je u uslovima izloženosti globalnoj konkurenciji za domaća preduzeća i te kako značajno – rekao je Nurković.
On je naveo da se radi i na stvaranju pretpostavki za nastavak realizacije ovog projekta.
– Iz komunikacije koja je ostvarivana sa EK zaključujemo o spremnosti da se podrži nastavak realizacije ovog projekta, što tumačim i kao svojevrsnu potvrdu kvaliteta našeg rada u prethodnom periodu. Razgovara se sa svima koji ispolje svoje interesovanje za realizaciju ostalih dionica auto-puta, prioritetno dionice na potezu od Mateševa do Andrijevice za koju je u toku izrada idejnog projekta sa pratećom tehničkom dokumentacijom, kao i za dionicu od Smokovca do Farmaka – saopštio je ministar.
Primorje
Prema njegovim riječima nije zapostavljen ni autoputni pravac duž Crnogorskog primorja, pa je u toku izrada idejnog projekta i prateće tehničke dokumentacije za obilaznicu oko Budve u zoni Jadransko-jonskog koridora, nakon čega odmah i slijedi izrada glavnog projekta i tenderske dokumentacije za prioritetni segment ove obilaznice, za koji su već i obezbijeđena sredstva za kofinansiranje izgradnje od 42,1 milion eura.
– Ništa manji značaj se ne pridaje ni rehabilitaciji mreže magistralnih i regionalnih puteva kao mreže od posebnog nacionalnog značaja, pa je tako u periodu od 2016. godine do 2019. godine uloženo ukupno 168,1 milion eura – rekao je Nurković.
On je naveo da su potvrda da će se nastaviti u istom ako ne i većem intenzitetu i ugovori za izgradnju bulevara Podgorica ‒ Danilovgrad, rekonstrukcija puta Rožaje ‒ Špiljani, završeni tenderski postupci za bulevar Jaz ‒ Tivat i rekonstrukciju puta Lepenac ‒ Ribarevine ‒ Berane, za koje je u toku odabir izvođača.
– Vrijednost radova za ove putne pravce je oko 120 miliona eura. U toku je realizacija i dva vrijedna projekta, putni pravac Lubnice ‒ Jezerine, kojim će se skratiti put do Podgorice za oko 40 km, za građane šest opština sa sjevera, kao i zaobilaznica oko Rožaja – naveo je Nurković.
Elektronska baza jahti, čamaca i brodova
Nurković je naveo da se radilo na modernizovanju sistema i da je stavljen u funkciju softverski program za elektronsko praćenje obuke i sertifikacuju pomoraca, izdavanje vinjeta za strane jahte i čamce koji tokom godine posjete Crnu Goru. U funkciju je stavljena i elektronska baza podataka registrovanih jahti, čamaca i brodova u registar Crne Gore, kao i veb-stranica lučkih kapetanija Bar i Kotor preko koje se ulazi u aplikaciju za podnošenje zahtjeva za izdavanje vinjeta, dobijanje informacija o ispitima za pomorce, uvid u važeće zakonske i podzakonske akte iz oblasti pomorstva na crnogorskom i engleskom jeziku.
U fokusu sistem bezbjednosti u crnogorskim vodama
Nurković je saopštio da je veliki broj aktivnosti Direktorata za pomorski saobraćaj bio usmjeren i na kompletan sistem bezbjednosti u našim vodama, vodeći računa o usklađenosti sa međunarodnim standardima i zakonskim rješenjima.
– Posebno bih istakao donošenje Zakona o bezbjednosti brodova i luka, nakon čega je u našim trgovačkim lukama uspostavljen međunarodni sistem bezbjednosne zaštite brodova i luka (ISPS kodeks), izmjene Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe kojima se prvi put uspostavlja poseban sistem inspekcijskog nadzora stranih brodova koji uplovljavaju u crnogorske luke – rekao je Nurković. Govoreći o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u podmorju zakon je obezbijedio kontrolu i inspekcijski nadzor stranih pokretnih objekata za bušenje na moru i tehnički pregled i sertifikaciju inastalacija za proizvodnju ugljovodonika. Njihov upis u Upisnik CG je obezbijeđen Zakonom o upisu brodova, plutajućih objekata i instalacija za proizvodnju ugljovodonika koji je stupio na snagu u junu pošle godine.
Obezbijeđeno 42 miliona eura za zaobilaznicu oko Budve
Preporučeno
Nurković je kazao da se od početka mandata ove Vlade, kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir za podsektor puteva sprovodi 14,7 miliona eura tehničke podrške u vidu grantova za pirpremu tenderske dokumentacije (od čega je sprovođenje tehničke podrške u vrijednosti od 6,2 miliona eura finalizovano).
– Kroz investicione pozive za podsektor puteva osigurano je 42 miliona eura granta za izgradnju zaobilaznica oko Budve, a aplicirano je i za 54,6 miliona eura granta za izgradnju druge dionice auto-puta Bar ‒ Boljare (Mateševo ‒ Andrijevica) – rekao je Nurković.
Za sektor željeznice sprovodi se 10,2 miliona eura tehničke podrške u vidu grantova za pripremu tenderske dokumentacije (Vrbnica ‒ Bar i Podgorica ‒ Tuzi), a kroz investicione pozive za rehabilitaciju same pruge sprovodi se 70 miliona eura, od čega je 36 miliona bespovratnih sredstava. Nurković je dodao da je planirano i da se aplicira za dodatnih sedam miliona eura granta kroz tehničke pozive.
