Video
Dokument, koji je nastao nakon političkog dogovora postignutog uz posredovanje Delegacije Evropske unije u Podgorici, definiše konkretne korake u oblasti bezbjednosnog sektora, imenovanja u Skupštini, izborne reforme i ustavnih promjena.
Tekst sporazuma objavio je poslanik Evropskog saveza ES Boris Mugoša na mreži X, poručujući da dogovor predstavlja iskorak ka stabilizaciji političkog sistema i nastavku evropskog puta.
„Kada se postigne dogovor koji snaži evropski put države, nema poraženih. Pobijedila je Crna Gora. Pobijedili su njeni građani. Pobijedila je njena evropska budućnost“, naveo je Mugoša.
On je istakao da će najvažnija biti primjena dogovorenog.
„Prava mjera političke zrelosti svih aktera biće dosljedna i potpuna implementacija dogovora, jer samo dosljedna primjena preuzetih obaveza može opravdati današnja očekivanja i dati novi zamajac evropskim integracijama Crne Gore“, poručio je Mugoša.
Kada se postigne dogovor koji snaži evropski put države, nema poraženih. Pobijedila je Crna Gora. Pobijedili su njeni građani. Pobijedila je njena evropska budućnost.
— Boris Mugoša (@BorisMugosa) July 7, 2026
Prava mjera političke zrelosti svih aktera biće dosljedna i potpuna implementacija dogovora, jer samo dosljedna… pic.twitter.com/OY5b659Orq
Glavna tačka sporazuma odnosi se na obavezu usvajanja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost najkasnije do 31. jula 2026. godine.
Kako se navodi u dokumentu, izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima odnosiće se na proceduru obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, dok će izmjene Zakona o ANB-u biti usmjerene na jačanje mehanizama sudske kontrole.
Sporazum predviđa i formiranje posebnog skupštinskog radnog tijela koje će pratiti primjenu ova dva zakona. To tijelo trebalo bi da ima šest članova, tri predstavnika parlamentarne većine i tri predstavnika opozicije, a zadatak će mu biti razmatranje izvještaja nadležnih institucija i izvještavanje Odbora za bezbjednost i odbranu.
Potpisnici su se obavezali da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda kroz politički dijalog i komunikaciju sa predsjednikom Crne Gore.
Sporazumom je predviđeno i da se svi izbori funkcionera koji se sprovode kroz skupštinske procedure realizuju uz najširu saglasnost vlasti i opozicije.
Istovremeno, poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su predlog za promjenu Ustava kojim se uređuju sastav, izbor i mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta. Za predlog je glasalo 74 poslanika, dok su tri bila protiv.
Dio sporazuma odnosi se na reformu izbornog zakonodavstva. Potpisnici su se obavezali da do 31. jula 2026. godine usvoje prioritetne izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o izboru predsjednika, u skladu sa zahtjevima iz pregovora Crne Gore sa EU.
Dogovoreno je i da se bez prethodno postignutog konsenzusa vlasti i opozicije neće mijenjati zakoni koji su bili predmet rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Takođe, potpisnici su se obavezali da neće jednostrano pokretati izmjene tih zakona prije održavanja izbora 2027. godine.
Sporazum predviđa formiranje radnog tijela koje će definisati model dodatnih institucionalnih mehanizama nadzora i kontrole tokom izbornih kampanja.
Model bi trebalo da bude usvojen najkasnije do 4. septembra 2026. godine, a primjena bi počela od januara 2027. godine.
U dokumentu se navodi da eventualno kašnjenje neće biti prepreka nastavku procesa ustavnih promjena ukoliko postoji jasna politička volja i mjerljivi rezultati u radu na usaglašavanju rješenja.
Potpisnici su potvrdili spremnost da podrže izmjene Ustava i druge odluke za koje je potrebna kvalifikovana većina u Skupštini, uz obavezu da sve procedure završe najkasnije do 4. septembra 2026. godine.
Sporazumom je potvrđeno i da će politički dijalog o pitanjima važnim za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji biti nastavljen i u narednom periodu.
Preporučeno
Dokument predstavlja pokušaj da se kroz politički dogovor prevaziđu blokade u radu institucija i obezbijedi nastavak reformi koje su dio evropske agende Crne Gore.
