Video
Zatražili su, takođe, da se dopuni Zakon o javnom redu i miru stavom da se onaj ko skrnavljenjem spomen-obilježja, vrijeđanjem ličnosti ili događaja kome je posvećen, učini teži oblik prekršaja na naročito drzak način koji može izazvati uznemirenost kod građana, kazni isključivo zatvorom od 15 do 60 dana.
Važećim aktom je propisano da se za prekršaj, odnosno skrnavljenje, može izreći novčana kazna od 300 eura do 1.500 eura ili kazna zatvora do 60 dana.
Obrazloženje
Poslanik Dragutin Papović (DPS), jedan od potpisnika inicijative za ove izmjene, rekao je za Pobjedu da je motiv za ovakvu vrstu reakcije jasan. Podsjeća da su spomen-obilježja posvećena antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi u periodu 1941-1945. godine sve češće izložena skrnavljenju i rušenju od pojedinaca koji na taj način promovišu neofašizam i neonacizam.
– Posljednji primjer takvog anticivilizacijskog djelovanja je skrnavljenje i rušenje spomen-obilježja na Ravnom Lazu u Piperima 24. maja. Ovo spomen-obilježje je posvećeno 8. julu 1941. godine kada je na Ravnom Lazu u Piperima Pokrajinski komitet Komunisticke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak donio istorijsku odluku o podizanju ustanka protiv okupatora 13. jula 1941. godine. Spomen-obilježje je posvećeno i organizatorima ustanka – precizirao je on.
Ukazuje na važnost što se ustanak 13. jula 1941. godine, sa 13. julom 1878. godine, proslavlja kao Dan državnosti Crne Gore, te da je Trinaestojulski ustanak simbol antifašističke borbe naše države i njenog doprinosa pobjedi svjetske antifašističke koalicije. Dodaje da je ovaj događaj simbol antifašističkih vrijednosti koje su osnova savremenog crnogorskog građanskog društva.
– Onda se može zaključiti da ovaj rušilački akt nije samo napad na spomen-obilježje na Ravnom Lazu, već i napad na crnogorsku državnost, na antifašizam i na civilizacijske tekovine Trinaestojulskog ustanka – poručio je on.
Podsjetio je da je nedavno predsjednik poslaničkog kluba DPS Nikola Rakočević najavio da će tražiti izmjene zakona koji tretiraju ovakva djela.
Upitan smatra li da će se pooštravanjem sankcija promijeniti praksa nasrtaja na spomen-obilježja, Papović kaže da je to teško predviđati.
– Ono što je zadatak Skupštine i parlamentarne većine koja baštini antifašističke tradicije, koja u potpunosti poštuje ono što su tekovine 13-julskog ustanka, da uradimo sve što je do nas, da bi takve eventualne događaje u narednom periodu adekvatno kaznili. Ovo je jedan od načina na koji se moramo boriti protiv takvih nedjela, bilo da su počinjena kao lični čin ili su ogranizovana. U svakom slučaju, moramo im poslati jasnu poruku. Šaljemo poruku i svima onima koji bi da promovišu neonacizam, neofašizam, eksterne desničarske ideje. To u Crnoj Gori dok je ova vlast neće proći – poručio je on.
Potpisnici
Dodaje da ko nasrće na simbole antifašističke borbe nasrće i na današnju građansku antifašističku Crnu Goru.
– To je nešto pred čim se ne smije žmuriti – kategoričan je Papović.
U skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore, poslanici vladajuće koalicije smatraju da je predložene izmjene i dopune zakona neophodno donijeti po skraćenom postupku, odnosno da drskost i učestali direktni napadi na antifašističke simbole i vrijednosti zahtijevaju adekvatan i brz odgovor parlamenta i pravnog poretka.
Osim Papovića, potpisnici izmjena zakona su poslanici DPS-a Miodrag Vuković, Nikola Rakočević, Marta Šćepanović, Jovanka Laličić, Aleksandra Vuković, te Genci Nimanbegu (FORCA), Boris Mugoša (SD) Ervin Ibrahimović (BS), Andrija Popović (LP) i Adrijan Vuksanović (HGI).
Preporučeno
Posljednji primjer skrnavljenja spomen-obilježja zabilježen je na Ravnom Lazu u Piperima, a osamnaestogodišnji počinilac Luka Vojvodić tokom saslušanja u policiji kazao je da je „ničim izazvan čekićem udario po spomen-ploči koja je bila na spomen-obilježju“, te da je to učinio „samo iz neke svoje nepromišljene radnje“. Protiv njega je podignuta optužnica.
