Video
Tim povodom, juče je održan i sastanak šefova klubova odbornika kome, pak, nijesu prisustvovali predstavnici svih stranaka. Prema riječima Andrije Klikovca iz DPS-a, izostali predstavnici Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD) i Demokrata iz vladajuće većine, što smatra pokazateljem da su upravo te stranke „željele da dovedu do prinudne uprave“.
Mediji su prenijeli izjavu šefa kluba odnornika Pokreta za Podgoricu Miloša Krstovića kako je kolegijum protekao u tehničkim stvarima, ali i da će se oni o podršci budućem predsjedniku Skupštine izjasniti na samoj sjednici. Prisustvo Krstovića znači da je PzP dio razgovora o novoj većini.
FUNKCIJA
Dilema ko će na mjestu predsjednika Skupštine Podgorice zamijeniti Jelenu Borovinić-Bojović, koja je 25. maja podnijela ostavku na to mjesto, riješena je još prošle sedmice. Njeno povlačenje stiglo je u trenutku kada je trebalo da sazove sjednicu koju je zatražila opoziciona Stranka evropskog progresa (SEP) Duška Markovića, a na kojoj bi se razmatrali prijedlozi da Miloš Mašković iz Evropskog saveza (ES) bude izglasan za novog i jedinog potpredsjednika
Skupštine, nakon čega bi plenum razmatrao i prijedlog da doskorašnja predsjednica bude smijenjena.
Napuštanjem funkcije, Borovinić-Bojović je otvorila mogućnosti za kombinatorike i unutar vlasti i unutar opozicije. A kako je tim činom Podgorica sve više klizila ka prinudnoj upravi, lider Pokreta Preokret Srđan Perić je 4. juna javno prihvatio da bude na čelu parlamenta, te predstavio model, preciznije, uslove da preuzme tu „vruću stolicu“.
“Preokret je tražio poziciju predsjednika Skupštine kao kontrolnu funkciju da bismo realizovali ovaj model. Ovo je iskorak u pravcu uzajamne kontrole tehničkog mandata koji traje do izbora”, kazao je ranije Perić.
Tada je istakao i kako Preokret „neće preuzeti izvršnu vlast, funkciju u lokalnim organima i preduzećima, niti ulaziti u političke koalicije“, ali i da je za to neophodna „funkcionalna većina kako bi model bio održiv“.
Više izvora Pobjede iz potencijalne nove većine saopštilo je da je izvjesno da će Perić biti izabran. Među potencijalnom novom većinom unutar pojedinih stranaka se već vode razgovori o eventualnoj smjeni gradonačelnika Mujovića, iako za sada nema dovoljnu ruku za tu odluku. Izvjesna je, međutim, prema tvrdnjama izvora, smjena pojedinih direktora javnih preduzeća, jer je i to nadležnost Skupštine glavnog grada koja će 18. juna imati novu većinu, kao i učešće Pokreta za Podgoricu u kadrovskim kombinatorikama.
Skupština glavnog grada Podgorica nema samo kontrolnu funkciju već i ključnu ulogu u upravljanju lokalnim javnim sistemom, a njena ovlašćenja definisana su Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Glavnog grada.
Kao najviši predstavnički organ građana, Skupština donosi ključne odluke o imenovanju i razrješenju članova odbora direktora u gradskim preduzećima, te daje obaveznu saglasnost na izbor i razrješenje izvršnih direktora javnih službi i ustanova. Pored kadrovske politike, lokalni parlament je zadužen za usvajanje statuta, programa rada i finansijskih izvještaja svih privrednih društava čiji je osnivač Glavni grad, čime se obezbjeđuje direktna kontrola nad njihovim poslovanjem. Poslovanje i struktura gradskih preduzeća trenutno prolaze kroz proces transformacije zbog obaveze usklađivanja sa Zakonom o privrednim društvima. Ovaj zakonski okvir nalaže izmjene osnivačkih akata i statuta preduzeća, pri čemu Skupština glavnog grada preuzima funkciju skupštine osnivača i prilagođava modele upravljanja novim državnim propisima. Reforma donosi strože procedure i obavezu sprovođenja transparentnih javnih konkursa za direktorske pozicije, sa ciljem profesionalizacije menadžmenta i uspostavljanja veće odgovornosti u radu lokalnih preduzeća.
PREGOVORI
Više od 15 dana trajali su pokušaji Nove srpske demokratije (NSD) iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, Demokrata, Pokreta Evropa sad (PES) i Pokreta za Podgoricu (PzP) da nađu rješenje i potreban broj mandata za svoje prijedloge u parlamentu. Sve što su mogli, ponudili su nekadašnjem partneru, Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) Milana Kneževića, koja je do januara bila dio vlasti, a ujedno je smatrala da njoj pripada najmanje pozicija potpredsjednika parlamenta. Dan nakon što je bez uspjeha završen i posljednji njihov razgovor, DNP je najavio da će podržati Perića i njegovu ideju za promjene u Skupštini Podgorice.
I dok su u vlasti bez uspjeha pokušavali da se dogovore kako da riješe krizu, opoziciji je trebalo manje od sedmicu da „sklope kockice“ i prihvate ono što im je Perić ponudio. Iz DPS-a, kao najbrojnijeg kluba odbornika, najavljeno je da će sljedećom sjednicom predsjedavati njihova odbornica Aranitović, te da će zasijedanja biti prije roka koji ističe 25. juna.
A nakon stava DNP-a, iz ove stranke su otišli korak dalje i potpisima svojih 19 odbornika podržali Perića za čelnu poziciju lokalnog parlamenta. Svoje potpise takođe su garantovali odbornici ES-a i SEP-a.
S obzirom na to da Skupštinu Podgorice čini 59 odbornika, ako se potvrde sve podrške, za izbor Perića glasaće potrebnih 30. Preciznije, 19 odbornika DPS-a, četiri DNP-a, tri ES-a i po dva SEP-a i Preokreta.
Prema najavi Perića, kandidaturu će dostaviti skupštinskoj administraciji najkasnije sjutra.
MODEL
Podsjećamo, iz Preokreta model smatraju omogućavanjem normalnog nastavka rada organa glavnog grada do narednih lokalnih izbora, koji su zakazani za 13. jun 2027. godine.
– Cilj ovog modela je očuvanje institucionalne ravnoteže, sprečavanje blokade sistema i obezbjeđivanje demokratske kontrole nad funkcionisanjem grada, u skladu sa našim dosljednim zalaganjem za borbu protiv partitokratije na svim nivoima vlasti. Preokret djeluje u skladu sa svojim predizbornim obećanjima da će insistirati na funkcionisanju institucija, transparentnosti i depolitizaciji sistema – stoji u dokumentu Preokreta.
U podužem tekstu njihovog modela, predlagači su naveli niz uslova koje smatraju da bi Skupština glavnog grada trebalo da učini u narednom periodu. U prvom redu, to je izbor njenog predsjednika, a uslijedilo bi odlučivanje o izvještaju o radu gradonačenika i gradskih predeuzeća. Navodi se i da u narednih pola godine treba da budu raspisani izbori za najmanje pet mjesnih zajednica, zatim da se izmijeni Poslovnik Skupštine kako bi građani lakše koristili svoja prava, te uspostavljanje kontrole pri zapošljavanju kao i troškova administracije. Pokret Preokret traži i da se čuje i riječ zainteresovaih građana o svim materijalima koji dolaze pred odbornike, kao i o načinu raspodjele gradskog novca, te da se uradi novi strateški plan razvoja Podgorice i analizira stanje prostora, uključući i projekat Velje brdo.
Preporučeno
Perić je naveo kako je sve ovo zasnovano na principima Preokreta, od kojih neće odstupati. Tim prije što njihov model, kako je kazao, „podrazumijeva prioritetno razmatranje odluka koje su nužne za fukcionisanje sistema Glavnog grada“.
