Stranka evropskog progresa (SEP) 31. januara uputila je Skupštini glavnog grada inicijativu za izmjenu Poslovnika iz razloga što ovaj akt, u članu 31, propisuje da klub odbornika u podgoričkom parlamentu mogu formirati najmanje tri odbornika. Ovu temu prethodno su, odmah poslije formiranja podgoričke vlasti i izbora Saše Mujovića za gradonačelnika, pokrenuli i odbornici Preokreta kojih, kao i odbornika SEP-a, ima dva.

O ovoj tački dnevnog reda raspravljalo se na sjednici 25. februara, a odbornici vladajuće većine, koju čine Pokret Evropa sad, Demokrate, Pokret za Podgoricu i koalicija „Za budućnost Podgorice“, nijesu podržali ovaj prijedlog.

UPOREDNA PRAKSA

Kako je u razgovoru za Pobjedu kazao odbornik SEP-a Ilija Mugoša, inicijativa je bila bazirana na uporednoj praksi iz ostalih crnogorskih opština.

– Prijedlog smo bazirali na uporednoj praksi kako iz ostalih opština u Crnoj Gori, tako i iz regiona. Većina skupština opština u Crnoj Gori funkcioniše na način da klub odbornika mogu formirati najmanje dva odbornika, poput opštine Nikšić, Pljevlja, Bar, Ulcinj, itd. Znači veličina opštine nije argument protiv ovakvog prijedloga izmjene – rekao je Mugoša.

On tvrdi i da, osim uporedne prakse, Ustav i zakon garantuju pravo građanima da odlučuju putem slobodno izabranih predstavnika u organima lokalne samouprave.

– Na 4. sjednici Skupštine glavnog grada svi predstavnici vlasti glasali su protiv ovog prijedloga iako su se, u toku diskusije, složili da je ovo neophodno izmijeniti. Dodatno, pokazali su nedovoljan kapacitet da ono što je dobro, a što kao prijedlog dolazi od opozicije, podrže i na taj način pokažu profesionalnu i političku zrelost. Svi predstavnici vlasti glasali su protiv ovog prijedloga. Tokom diskusije o ovoj tački predstavnici vlasti istakli su da bi Poslovnik trebalo mijenjati sveobuhvatnije, te da će se u narednom periodu formirati radna grupa koja će se baviti ovom tematikom – odgovorio je on.

Prema riječima Srđana Perića iz Preokreta, ta situacija je bila svojevrstan test za vlast, „koliko su oni zaista drugačiji u odnosu na prakse koje su kritikovali dok su bili opozicija, u smislu da su makar na proceduralnoj ravni voljni da sagledaju i apsekt koji ne zastupa isključivo interes vlasti“.

– Stvar je sasvim jasna: oni nijesu podržali inicijative kojima bismo imali predstavnika u tijelima gdje se odlučuje i u kom bismo punopravno mogli učestvovati na sastancima gdje se planira rad Skupštine – podvukao je Perić.

Njemu je bilo zanimljivo to da je u neformalnom razgovoru u skupštinskoj sali, u pauzama zasijedanja, bilo odbornika vlasti koji su im govorili da je to smislen prijedlog.

– Neki su čak i nagovještavali da će ga podržati. Međutim, kada je došlo da glasanja, većina je pokazala odsustvo bilo kakvog senzibiliteta za ono što dolazi od strane u odnosu na njih opozicionog subjekta – otkriva Perić.

U arsenalu (neubjedljivih) obrazloženja na njega je poseban utisak ostavilo ono da je „to tako bilo oduvijek“.

– Dakle, nije bitno da li je nešto pogrešno ili ne – ako je bilo uvijek, onda se to ne smije mijenjati. Ovo je definicija okoštalosti doživljaja onog što bi trebalo da bude politika. Očigledno da je preživjela navika da se sve ono što predlaže opozicija doživljava nefunkcionalnim i nepoželjnim – priča Perić.

NAPREDAK

Mugoša napominje da je stav SEP-a bio da bi ova izmjena znatno unaprijedila rad kolegijuma predsjednice Skupštine, „da nikom ne smanjuje prava, već ih izjednačava, te da ne postoji niti jedan validan argument da se glasa protiv inicijative“.

Ukoliko u perspektivi dođe do ove izmjene Poslovnika, na kojoj će oni nastaviti da insistiraju, Mugoša ocjenjuje da bi ona znatno ojačala Kolegijum predsjednice Skupštine. To bi, smatra on, predstavljalo dodatni institucionalni i demokratski napredak, a olakšalo bi i donošenje odluka.

Perić je mišljenja da bi usvajanjem ovih izmjena inicijative građana koje zastupaju imale direktniju prohodnost.

– Učinili bismo dinamičnijim rad tijela lokalnog parlamenta i, u konačnom, iz tog kvaliteta bi se ostvarila i veća kontrola nad radom izvršne vlasti u Podgorici, a to je u interesu svih građana – istakao je Perić.

Poručuje i da su odbornici vlasti demonstrirali političku silu, kao i da je odbrana njihove pozicije bila krajnje neuvjerljiva.

– Od toga da bi se, slijedeći taj princip, moglo doći do 29 klubova, pa sve do logiciranja da bi na kraju jedan odbornik mogao biti klub. Dakle, mi imamo problem da se ljudi uključuju u tijela u kojima bi odlučivali – izjavio je on u razgovoru za Pobjedu.

Dodaje i da sva priča čelnih ljudi Glavnog grada o tome kako oni žele inkluziju i čuti različite ideje, padaju u vodu kada nijesu bili spremni da učine čak ni simbolički potez u tom pravcu.

– Oni očito doživljavaju da imati vlast znači odbaciti ono što dolazi sa strane opozicije. To smo dugo gledali i oni koji su došli na talasu promjena nekada su obećavali i drugačiji praksu. Jasno je da su ovdje ostvarili kontinuitet isključivosti, ne inkluzivnosti – jasan je Perić.

RADNA TIJELA

Pored izmjene Poslovnika, naglašava Mugoša, SEP je na istoj sjednici inicirao izmjenu odluke o obrazovanju radnih tijela u podgoričkom parlamentu.

– Prema sadašnjoj odluci manje partije, sa dva odbornika, po formuli koju primjenjuju kolege iz Skupštine, nemaju mogućnost da imaju članove sa pravom glasa u radnim tijelima Skupštine. Znači mi sada možemo prisustvovati radnim tijelima, ali ne možemo odlučivati, što je očigledan primjer diskriminacije manjih partija. Naravno, po modelu Poslovnika, vladajuća većina nije prihvatila ni ovaj prijedlog i time još jednom pokazala da ne žele da rješavaju sistemske probleme koji u neravnopravan položaj dovode manje partije – pojašnjava on.

Mugoša sugeriše i da je sadašnje stanje naslijeđeno, kao i da su njegove kolege iz aktuelne vlasti svjesne toga, jer to su pokazale tokom diskusije.

– Najveća mana sadašnjeg rješenja jeste ta što nam ne daje mogućnost da samostalno formiramo klub, već nas „tjera“ da klub formiramo sa političkim subjektima koji imaju drugačija politička gledanja, ideologije i funkcionisanje. U krajnjem, formiranje klubova se često u političkom smislu posmatra i kao koaliranje, što mi, kao nezavisan politički subjekt, ne želimo – predočio je Mugoša.

Alternativa u ovom trenutku, kako kaže, ne postoji, već se mora ići u pravcu izmjene Poslovnika.

– Vlast je najavila sveobuhvatne izmjene Poslovnika u smislu njegovog usklađivanja sa novim zakonom o lokalnoj samoupravi, stoga očekujemo da će u tom smislu biti formirana radna grupa. Ipak, znajući na koji način funkcionišu radne grupe, te koliko je neophodno da bi se postigao konsenzus oko većih izmjena Poslovnika, ne očekujemo puno od tog procesa. Mi ćemo svakako kao ozbiljan politički subjekt učestvovati i tokom procesa eventualnih izmjena biti konstruktivni – obećao je Mugoša.

SAMOVOLJA VEĆINE

Perić je stava je da Klub odbornika treba da omogući što bolju komunikaciju unutar sastava Skupštine glavnog grada.

– Uvođenjem praga od tri odbornika suštinski je uveden novi „cenzus“ da bi se čuo glas predstavnika građana koji se odnosi na funkcionisanje Skupštine, kao i u drugim situacijama koje su od značaja za ostvarivanje prava odbornika. Da naglasim: ovdje nijesu personalno odbornici primarno važni, već njihova uloga da oni predstavljaju građane – nastavlja Perić.

Na ovaj način se, uvjeren je on, uvodi novi standard za predstavljanje svojih stavova.

– Cenzus onda više nije tri odsto, nego iznad pet odsto. Drugim riječima, podzakonskim aktom se derogira ono što predviđa zakon – precizirao je on.

Ovaj i ovakav politički sistem i njegovo praktikovanje na lokalnom nivou, prema Periću, posljedica je težnje da se obesnaže svi kontrolni mehanizmi, „a što lokalna skupština svakako jeste, i da se onda sva upravljačka moć sprovodi bez efektivne kontrole upravo ovog doma“.

– U praksi, ovo znači i Skupštinu zatvoreniju za građane, odnosno njihove predstavnike. Svakako da ovo nije centralna tema našeg političkog sistema, ali demokratije bez procedura nema, a od kvaliteta tih procedura dobrim dijelom zavisi i što mi dobijamo od demokratije. Postoji ta tendencija da se ovdje ona doživljava kao samovolja većine. To je decenijska navika i trebaće prilično upornosti da se to mijenja – zaključio je Perić.