Jedna od ključnih novina zakona jeste zabrana održavanja javnih okupljanja na autoputevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima – ukoliko takva okupljanja onemogućavaju ili otežavaju saobraćaj, ugrožavaju bezbjednost ili ograničavaju slobodu kretanja građana.

Ova odredba, uvedena dopunom člana 6, precizno definiše prostor koji se ne smatra prikladnim za javna okupljanja kada se njima ugrožava normalno funkcionisanje saobraćaja i kretanje ljudi.

Izmjenama člana 8, zakon sada detaljnije opisuje ko se smatra organizatorom okupljanja – ne samo osoba koja prijavljuje skup, već i ona koje poziva, priprema ili svojim postupcima utiče na njegovo odvijanje.

Značajno pooštrene kazne

Novčane kazne za pravna lica kao organizatore okupljanja povećane su sa dosadašnjih 500–5.000 eura na 5.000–10.000 eura.

Povezani članci

Politika

Poslanici uz aprilsku platu čašćavani i po 700 eura

Društvo

Za putovanja poslanika 350.000 eura o trošku građana

Politika

Za deset mjeseci Zdenka Popović na gorivo potrošila preko 3.000 eura

Odgovorna lica unutar pravnih subjekata sada mogu biti kažnjena sa 3.000 do 5.000 eura, dok je za fizička lica kao organizatore predviđena kazna od 1.000 do 2.000 eura.

Posebno je uvedena nova kazna za fizička lica – učesnike okupljanja – koji prisustvuju skupovima na zabranjenim lokacijama, u iznosu od 500 do 2.000 eura.

Član 34 donosi veće kazne za vođe okupljanja, koji će za prekršaje poput neobezbjeđivanja prolaza vozilima hitnih službi ili ometanja saobraćaja odgovarati sa 1.000 do 2.000 eura, umjesto dosadašnjih 100 do 500 eura.

Takođe, uvodi se obaveza da se, ukoliko se okupljanje održava na saobraćajnicama, mora omogućiti neometano kretanje ljudi i vozila.

Prijedlog izmjena zakona potpisuju Seid Hodžić sa liste Pokreta Evropa sad, Duško Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD), Bogdan Božović (SNP), Amer Smailović (BS) i Artan Čobi (AF).

Oni ističu da su izmjene zakona uslovljene sve češćim javnim okupljanjima koja remete javni red, bezbjednost i funkcionisanje saobraćaja.

“Cilj novih rješenja je da se uspostavi balans između ustavnog prava na okupljanje i zaštite drugih osnovnih prava i sloboda, naročito prava na slobodno kretanje i javnu bezbjednost”, navodi se, između ostalog, u prijedlogu.