Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, pozivajući se na član 104 Zakona o izboru odbornika i poslanika koji propisuje da ako poslaniku prestane mandat, mandat dobija sljedeći prema redosljedu na listi, kazao je da su „u potpunosti ispunjeni uslovi za izbor kandidatkinje Zoronjić na upražnjeno mjesto kao sljedećeg prema redosljedu na listi“.
– Zoronjić je dostavila izjavu o prihvatanju mandata. Saglasno članu 104, Skupština konstatuje da je počeo mandat Suadi Zoronjić – rekao je Bečić, nakon što je DIK obavijestila Skupštinu da mandat Zoronjić nije verifikovan.
PROMJENA
Zoronjić je na taj način zamijenila Filipa Adžića koji je podnio ostavku.
Bečić je rekao da je odbijanje DIK-a da verifikuje mandat Suadi Zoronjić „pokušaj opstrukcije“, te da to „istorija crnogorskog višeparlamentarizma ne pamti“.
– Ne može DIK ni Skupština da mijenja izbornu volju građana. Da je to moguće, sve bi bilo obesmišljeno u aktuelnim izbornim sistemima. Ovo ne pamti savremena Evropa – rekao je Bečić.
Sjednica je počela na način što je kompletna opozicija – DPS, SD, BS, SDP i albanske partije, uskratila kvorum za održavanje sjednice parlamenta, na kojoj je bio plan da bude uvršten u dnevni red Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Pozivajući se na član 90 Poslovnika, cjelokupna opozicija je smatrala da kvoruma nema ukoliko 41 poslanik nije to potvrdio elektronskom poslaničkom karticom.
Bečić je, međutim, bio stava da kvoruma ima nakon prozivke 41 poslanika, od kojih je Maja Vukićević (DNP), koja je u samoizolaciji zbog korona virusa, uključena onlajn.
– Vukićević je podnijela zahtjev da učestvuje na daljinu što joj je i omogućeno – rekao je Bečić.
Bečić je rekao i da nije bilo kršenja Poslovnika prilikom utvrđivanja kvoruma, jer su izmjene Poslovnika usvojene u novembru i omogućile učešće poslanika onlajn.
Dok u DPS-u tvrde, kako su novinarima kazali prije sjednice, da se kvorum poslovnički ne može obezbijediti bez fizičkog prisustva 41 poslanika, Boris Bogdanović (Demokrate) pozvao se na član 90 član 4 i tražio da se kvorum utvrdi prozivkom poslanika.
– Imajući u vidu pokušaj opstrukcije opozicije i pokušaj da blokira ovaj visoki dom što je čin nemoći i neodgovornosti, zahtijevam da se kvorum utvrdi, saglasno čl. 90, stav 4, prozivkom. Ovaj dom niko nikada neće blokirati dok smo mi u njemu. Ko pokuša, imaće žestok odgovor za takvo nešto – rekao je Bogdanović.
KRIVOKAPIĆ
Nakon cjelodnevne neizvjesnosti u kom pravcu će krenuti zasijedanje parlamenta, premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Dritan Abazović i ministri stigli su u parlament oko 22 sata, kako bi se usvojile Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Ministar Vladimir Leposavić kazao je da javna rasprava o Zakonu praktično traje već 365 dana, koliko su trajale i litije.
– Građani u svim gradovima tražili su ono što vi usvajate kao nužno da bi se život i sloboda vjeroispovijesti vratili u normalu – rekao je Leposavić.
Rekao je da je Vlada predložila da se zaštite kulturna dobra koja su u svojini crkava i vjerskih zajednica, „vraćanjem imovinskih pitanja tamo gdje im je mjesto u imovinsko-pravne sporove“.
Slaven Radunović kazao je da je zakon nediskriminatorski. On se osvrnuo na odluku DIK i kazao da nikada nije zabilježeno da DIK neće da potvrdi poslanički mandat. On je najavio krivičnu prijavu protiv Ivanovića.
– Nijesam siguran da Aleksi Ivanoviću nije prijećeno otmicom člana porodice ili drugim zlom, jer ovo pravnik ne može da uradi, ili mu slijedi krivična prijava ili nudimo mu zaštitu ukoliko je bio pod pritiskom kriminalnih grupa – rekao je Radunović.
Boris Bogdanović (Demokrate) istakao je da se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona stavlja tačka na sukobe. Božena Jelušić (Ura) istakla je da nije istina da se odlučuje između države i crkve.
– Bila sam na GO protiv da ovaj zakon izglasavamo tada, zbog tajminga, kratke javne rasprave i činjenice da postoji spornost u ustavnosti – rekla je Jelušić, dodajući da je Ura podnijela dva amandmana i predložila da vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, koje nijesu upisane u evidenciju, dužne da djeluju u okviru jedinstvenog pravnog poretka Crne Gore.
USVAJANJE
Parlamentarna većina usvojila je Odluku o formiranju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Izmjene i dopune Poslovnika, izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima. Usvojen je i set zakona iz ekonomske oblasti, kao i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Većina je odbila prijedloge Andrije Popovića – zakona o zabrani fašističkih organizacija, zatim prijedlog zakona o zaštiti strateških interesa u oblasti avio-saobraćaja. Odbijeno je i da se uvrsti u dnevni red prijedlog BS rezolucije o genocidu o Srebrenici, za taj prijedlog su glasala – samo dva poslanika.
Tako je parlament završio sinoćnu, po mnogo čemu, neuobičajenu sjednicu, a poslanici su aplauzom usvojili izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Preporučeno
Prema Ustavu, zakoni stupaju na snagu tek nakon što ih potpiše predsjednik države. U slučaju da Đukanović ne potpiše sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji nije prošao ni javnu raspravu niti ima mišljenja Venecijanske komisije, parlament će – morati ponovo da raspravlja.
Video