Video
Osim Abazovića na sjednici su, kako kažu izvori Pobjede, bili, njegove „desne ruke“ – ministar unutrašnjih poslova, koji rukovodi i resorom odbrane, Filip Adžić i ministar bez portfelja, koji nadzire sektor bezbjednosti Zoran Miljanić, kao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin i njegov pomoćnik Dejan Knežević.
PRITISAK
– Ispred ANB na sastanku su bili Boris Bato Milić i Artan Kurti. Glavna tema bila je iznošenje podataka iz Agencije i dekonspiracija njihovih aktivnosti – ističe naš izvor.
Na sastanku je, kako kaže sagovornik Pobjede, „Kurti vodio glavnu riječ, dok direktor ANB Boris Milić ni riječi nije progovorio“.
– Kurti je specijalnom tužiocu iznio sve podatke kojima raspolažu o odlivu informacija iz ANB i pozvao se i na krivičnu prijavu koju su podnijeli protiv više operativaca. Sve što je predočio kao navodne dokaze u suštini su kafanske priče i ćakule – naglašava izvor Pobjede.
Tvrdi da specijalni tužilac i njegov tim nijesu bili zadovoljni „dokaznom građom“ i da su pitali Kurtija i ostale imaju li „što konkretno za te ljude“ koje pominju, što je Abazovića i njegove razljutilo.
POTRAGA ZA „POŠTARIMA“
Prema informacijama Pobjede, iako su podnijeli krivičnu prijavu protiv više operativaca, Abazović i njegovi svjesni su da još nijesu pronašli „krtice“ koje sarađuju s medijima.
Zbog toga je dogovoreno da „dalju koordinaciju ljudi iz sektora bezbjednosti u slučaju potrage za ‘poštarima’ iz ANB preuzme Filip Adžić“, a dobio je zadatak i da osmisli strategiju kako da se zaustavi odliv informacija.
Na sastanku je dogovoreno da se u što hitnijem roku pronađe što više valjanih dokaza o ljudima za koje oni vjeruju da medijima saopštavaju informacije iz Agencije – a Abazović i njegov tim su uvjereni da je to nekoliko agenata koje su oni „označili“ kao „krtice“.
Abazović „muku muči“ sa bezbjednosnim sektorom od kada ga je preuzeo nakon avgustovskih izbora 2020.
Grupa profesionalaca iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, pošto je na čelo ove ustanove tada došao proruski i prosrpski kadar, koji je bio i nosilac liste proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta u Kotoru – Dejan Vukšić, odlučila je da uz pomoć javnosti „spasi što se spasiti može“.
Prvi se oglasio operativac koji je pod pseudonimom „Profesionalac“ napisao seriju tekstova o kadrovskim promjenama u Agenciji.
Kasnije je Pobjeda stupila u kontakt s nekoliko izvora, na osnovu čijih svjedočenja smo objavili desetine priča o urušavanju ANB i njenom stavljanju pod punu kontrolu srpske Bezbjednosno-informativne agencije i ruski uticaj.
Abazović i Vukšić bili su bijesni i maltene su svakodnevno u Agenciji, ali i van nje, organizovani sastanci u potrazi za „krticama“, a na kraju, pred Vukšićevu smjenu, u januaru ove godine došli su do toga da se čelnici sektora među sobom optužuju za iznošenje podataka.
Vukšić je tada smijenio Borisa Milića sa pozicije načelnika KOZ-a (Kontraobavještajna zaštita), uz obrazloženje da je nesposoban da otkrije „krtice“ i postavio Bojana Vukčevića.
Suštinski ga je razriješio nakon tekstova u Pobjedi u kojima smo izvijestili o tajnim sastancima Milića sa Artanom Kurtijem, koji je tada još radio u Privrednom sudu i preko kojeg je Milić dostavljao podatke Abazoviću.
Milić je već tada sebi obezbijedio sigurnu poziciju u Agenciji nakon što Vukšić bude smijenjen…
RUSKA MREŽA
A prije razrješenja, Vukšić je, kao sada Milić, podnio krivičnu prijavu protiv nekoliko operativaca zbog sumnje da su iznosili podatke iz Agencije. U kojem je statusu taj predmet, nije poznato.
Vukšićevi „preletači“, međutim, nijesu odmah nakon njegove smjene dobili šansu da se domognu čelnih pozicija u tajnoj službi, iako su se mjesecima ranije stavili na uslugu Abazoviću i Uri.
Abazović je, kada je konstituisana njegova vlada, već na prvoj sjednici 5. maja razriješio Vukšića i imenovao Sava Kenteru. On je za Abazovića bio iznuđeno rješenje, ali morao je zapadnim adresama da izađe u susret i postavi čovjeka u kojeg oni imaju povjerenja, jer je insistirano da se tajna služba hitno izvuče iz ruske mreže i „očisti“ od ruskog uticaja.
Kada je Kentera sa svojim timom zatvorio skoro sve „prolaze“ ruskom uticaju u Agenciji i kada je krenula međunarodna akcija razbijanja ruske špijunske mreže u našoj tajnoj službi, Abazović više nije smio ni dan da ga ostavi na čelu ANB.
U kolikoj je žurbi bio pokazuje i činjenica da Abazović nije mogao da čeka redovnu sjednicu Vlade, već je 7. oktobra morao da sazove hitan telefonski sastanak sa ministrima i tako razriješi Kenteru. Sjutradan je za novog direktora imenovao Borisa Milića.
Samo nekoliko dana kasnije, 12. oktobra, sa sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu poručio je javnosti kako je identifikovana osoba koja je iz ANB iznosila informacije u javnost.
“…I taj poštar je identifikovan”, rekao je, pored ostalog, Abazović.
Da su se Abazović i Kurti „dočepali“ pogrešnog „poštara“, pokazalo se već nekoliko dana kasnije. Pobjeda je, na osnovu informacija svojih izvora iz ANB, nastavila da piše o uništavanju ove službe i na koji način se ona ponovo stavila na raspolaganje ruskim i srpskim interesima.
Preporučeno
Abazović i Kurti su bijesni, objašnjavaju naši izvori, kao nekada Vukšić, i menadžmentu Agencije naloženo je da ovog puta stvarno moraju pronaći „krticu“.
