Prijedlog uredbe o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa usvojena je juče na sjednici Vlade, aktiviranjem člana 2 Zakona o popisu, u kojem se navodi da Vlada određuje period sprovođenja popisa, odnosno referentni momenat.

Zakon koji je nakon podrške parlamenta stupio na snagu 24. decembra prošle godine, pratio je i zaključak Vlade kojim se obavezala da će odluku iz člana 2 zakona (koji se odnosi na datum održavanja) donijeti nakon prethodnih konsultacija sa nadležnim skupštinskim odborom.

Zanimljivo je da su u decembru i Zakonodavni odbor i većina u parlamentu odbili amandmane Borisa Mugoše iz Socijaldemokrata koji je, pored zahtjeva da se na popisu izbjegne nacionalno prebrojavanje, tražio upravo da se zakonom definiše održavanje popisa od 1. do 15. novembra 2023. godine, a da referentni momenat za prikupljanje podataka bude – 31. oktobar u ponoć.

Poklapanje termina
Iako je taj termin izgledao kao optimalan i logičan, posebno u okviru tadašnje projekcije da će na proljeće ove godine građani Crne Gore, pored predsjednika države, birati i novi saziv parlamenta (iz kojeg bi proistekla i vlada sa punim legitimitetom), ideja SD nije prošla.

Nepunih mjesec nakon toga, predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart, budući da Milu Đukanoviću ističe petogodišnji mandat, ali je izostala odluka o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Kasnije je uslijedilo obrazloženje da je neracionalno održavanje još jednih, skupih izbora, a budžetom za 2023. godinu nijesu „opredijeljena sredstva za vanredne parlamentarne izbore“, kao da je riječ o (ne)predvidljivoj kategoriji.

Većina u Vladi, koju reprezentuju kadrovi koalicije „Crno na bijelo“ i Socijalističke narodne partije, najavom popisa samo je potvrdila opredjeljenje da „izgura“ u tehničkom mandatu što duže, a 2024. godine već ulazimo u redovnu izbornu godinu.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je juče na sjednici Vlade da je posljednji popis održan 2011, navodeći da je vrijeme da se održi novi.

– Mislim da je potpuno i redu da i ovu obavezu završimo tokom ove godine – naveo je Abazović.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da je period u skladu sa preporukom Ujedinjenih nacija za popis, koja predviđa da se sprovođenje popisa ne poklapa sa događajima poput državnih i lokalnih izbornih kampanja „kojih neće biti na jesen“.

– Novembar je optimalan rok – rekao je Damjanović dodajući da je Monstat predložio da sprovođenje bude u periodu od 1. do 15. novembra.

Njegov partijski kolega, ministar zdravlja Dragoljub Šćekić rekao je da je ovaj prijedlog bio jedan od prioriteta za aranžman sa 43. Vladom, a održavanje popisa, kako je rekao, „ znači puno za buduće prilike u Crnoj Gori“.

Pripremljen, vraćen, usvojen…
Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova sa izvještajem sa javne rasprave Vlada je usvojila dok je bila u punom mandatu, u junu 2022. godine, dok je pratećim zaključkom precizirano da se, u skladu sa međunarodnim preporukama, realizacija ne može poklapati sa važnim političkim događajima, odnosno održavanjem lokalnih i državnih izbora.

Tada je bilo izgledno da bi, sudeći prema činjenici da su za jesen 2022. godine bili raspisani lokalni izbori u 14 opština, (23. oktobar), a da nas u prvoj polovini ove očekuju predsjednički izbori, popis mogao da bude realizovan upravo na jesen. Mjesec kasnije, Vlada se tresla zbog Temeljnog ugovora sa SPC, a insistiranje na tom dokumentu dovelo je do pada Abazovićeve vlade, koja duže traje u tehničkom, nego punom kapacitetu.

Padom Vlade upravo je 2023. godina očekivana kao godina raspleta parlamentarne krize kroz – vanredne parlamentarne izbore.

Podsjetimo, prethodni Prijedlog zakona o popisu koji je pripremila 42. Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivokapića povučen je sredinom maja prošle godine iz procedure iz tehničkih razloga, kako bi se, obrazloženo je tada, uz ostale akte vratio ponovo u proceduru sa novim predlagačima, budući da je došlo do promjene uredbe o organizaciji rada Vlade, odnosno promjene ministara.

Na popisu, kako je definisano, u okviru upitnika ostaju pitanja o prikupljanju podataka o naciji, vjeri i jeziku, budući da je nakon sprovedene javne rasprave odbijen prijedlog grupe nevladinih organizacija da se ta pitanja izostave.

U obrazloženju odluke da ne prihvate prijedloge ovih organizacija predstavnici Ministarstva finansija i Monstata naveli su da bi „izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku, dovelo do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo suprotno sa pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa“.

Novu inicijativu da se prikupljanje ovih podataka izostavi iz Prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, uz amandman o definisanju tačnog datuma za statističko prikupljanje podataka, podnijeli su bili poslanici Socijaldemokrata nakon rasprave u zakonodavnom domu gdje se iz nastupa predstavnika poslaničkih klubova parlamentarne većine, kao i iz Vlade, upravo insistiralo da popis mora sadržati navedena pitanja iako ona dodatno politizuju i podižu tenzije na političkoj sceni.

Lideri pojedinih stranaka (SNP) čak su predlagali da se popis sprovede paralelno sa očekivanim parlamentarnim izborima, iako je to nespojivo sa prikupljanjem popisnih podataka. Čuli su se tada i stavovi iz redova Demokratskog fronta da će rezultata popisa i prebrojavanje po nacionalnoj osnovi uticati na izmjenu Ustava Crne Gore kojeg treba prilagoditi, za njih očekivanoj, brojnosti Srba.

Epilog priče je da se krnja Vlada, pala u avgustu prošle godine, ne priprema za parlamentarni rasplet, već za popis koji bi, sudeći prema očekivanju dijela političkog spektra, valjda trebalo da posluži kao uzgon za političku bitku, iz ove perspektive posmatrano, daleke 2024. godine!