“Da li smo ispunili te principe koji su sadržani u Deklaraciji nezavisnosti ja bih rekao da ustavno pravno utemeljenje jeste ispunilo principe, čak moglo bi se reći da je još usaglašenije sa građanskim konceptom države”, rekao je Rastoder.

Pored člana jedan koji definise Crnu Goru kao nezavisnu, suverenu, građansku i državu socijalne pravde postoji jedno čitavo poglavlje koje se odnosi na manjinska prava, dodaje Rastoder. Ono čime možemo biti ponosni je okretanje spoljno političkom kursu ka Evropskoj Uniji odnosno evroatlanskim integracijama, kaže Rastoder. Podsjeća da je CG na miran i dostojanstven način obnovila nezavisnost što je jedinstven slučaj:

“Tim činom i tim što je urađeno treba da se pinose svi gradjani bez obzira kojoj referendumskoj strani pripadali, isto kao i akteri i političari koji su tada učestvovali jer više je razloga za to i apelujem na gradjane da tako i doživljavaju taj datum”, rekao je on.

Rastoder se osvrnuo i na aktuelnu političku scenu. Sve je,kaže, evidentnije miješanje crkve u politički zivot Crne Gore koja postaje subjekt političkog odlučivanja u CG i to ne vodi ničemu dobrom.

“Nije u pitanju bilo koja crkva nego bilo koja vjerska zajednica da se na taj način ulazi u politički život i u sferu ukupnog odlučivanja. To ne vodim dobrom ili nije u skladu sa civilizacijskim tokovima tako da ne gledam dobro na to”, kazao je on.

Koliko god je Temeljni ugovor pozeljan kao nacin formalno – pravnog regulisanja statusa crkve i odnosa crkve i države, za Rastodera nije baš prihvatljivo što se sve odvija pod velom tajne.

“Toliko je neshvatljivo netransparentnost takva i konfuzija koja se dogadja oko toga. Zaista izaziva ogromne dileme i to takodje nije dobro”, smatra on.

Skupštinski odbor za ljudska prava prije neki dan nije dao zeleno svijetlo na Rezoluciju o Srebrenici. Rastoder podsjeća da je crnogorski Parlament usvojio deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995 godine.

“Da li je trebalo donositi novu jeste. Doduše ne deklaraciju nego Zakon o zabrani negiranja tako drasticknih slučajeva ne samo genocida u Srebrenici nego i svih zločina tih razmjera, odnosno razmjera zlocina protiv covječnosti itd. Ako nemamo drugog načina nego da se ta svijest i dalje održava onda zaista treba donijeti zakon. Rezolucija je nešto sto je deklarativnog karaktera i šteta sto nema dovoljno kritične svijesti da usvoje takvu rezoluciju”, naveo je on.

Aktuelna struktura vlasti je previše heterogena, kaže Rastoder . Smijeniti vlast nije dovoljna odrednica koja bi mogla državti njihovu pažnju i jedinstvo.

“Očekivao sam iskreno da će doći do tih poremećaja relativno brzo, brze nego što se dogadja . Ja ne vjerujem. Može prećutno da se napravi neki dogovor da traje radi nekih drugih ciljeva da se pripreme mogući uslovi za nove izbore u kojima bi sigurnija bila nova pobjeda”, rekao je on.

Rastoder ne vjeruje da u aktuelnim uslovima može opstati aktuelna vlast. Sve se kaže svodi na međusobna prepucavanja i svađe oko kadrovskih rješenja.