Video
Nakon medijskih navoda o curenju podataka, kao i tekstova Pobjede o špijunskim aktivnostima lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića i njegovim vezama sa crnogorskim zvaničnicima, partnerske zapadne službe tražile su hitni odgovor od kolega iz Podgorice – da li su tajni podaci ,,napustili“ Crnu Goru.
Prema saznanjima Pobjede, iz ANB-a je stranim kolegama saopšteno da nema pouzdanih informacija o tome ko je sve mogao da raspolaže imenima i prezimenima agenata CIA, ali da postoje osnovana strahovanja da su tajni podaci sada poznati i službama van Crne Gore.
Izvor Pobjede, sa višedecenijskim stažom u sektoru bezbjednosti, ukazuje na činjenicu da u novom sazivu Odbora za bezbjednost i odbranu crnogorskog parlamenta ima osoba koje su bile pod posebnom pažnjom – ne samo domaće već i više zapadnih službi – zbog izrazite rusofilske i srpske profilacije.
– Ima, nažalost, i članova Odbora koji su se sumnjičili za direktno ili posredno učešće u nelegalnim međunarodnim tranzitima, čak i narkotika – kaže sagovornik našeg lista.
Međunarodni izvor Pobjede, dobro upoznat sa protokolima i standardima obavještajne zajednice NATO, tvrdi da su klasifikovani podaci nakon sjednice Odbora odmah proslijeđeni prema određenim krugovima u Beogradu i da su odaslati za Moskvu.
– Nije riječ o podacima koji će uzdrmati SAD, jer Rusi dobro znaju situaciju na terenu Balkana, kao što službe prilično poznaju rasporede agenata svojih suparnika. Moskva je sada mogla samo da dobije ,,zvaničnu“ potvrdu onoga što su znali i sigurno im ta informacija znači, možda kao neka vrsta satisfakcije jer su 2016. godine upravo zapadne službe raskrinkale djelatnosti dvojice agenata GRU koji su imali učešća u planiranju i pokušaju terorističkog ataka – ističe strani izvor Pobjede.
Za Crnu Goru je, po njegovoj ocjeni, veći problem što je međunarodnim skandalom kompromitovan državni sektor bezbjednosti kao ozbiljan partner, jer se ne pamti da je ikada napravljena ,,ovako glupa, nerazumljiva greška i nepoštovanje procedure“.
VUKŠIĆEVA GREŠKA
Vršilac dužnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić se povodom afere kompromitovanja tajnih podataka druge države nije javno oglašavao, čak ni nakon što je koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović priznao da je ,,Vukšić napravio propust“.
Sa prvim spinovanjem i pokušajem prebacivanja krivice sa vrha ANB-a, krenulo se sa najvišeg mjesta u izvršnoj vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić u nedjelju je indirektno prst uperio prema članovima Odbora tvrdnjom da su oni odali državne tajne.
Kazao je da direktor ANB nije otkrio podatke od NATO-a, već da se radi o ,,internom dokumentu Agencije“, a onda pozvao tužilaštvo da – podnese krivičnu prijavu protiv poslanika ,,koji su nedostojni funkcije i koji su javnosti odali tajne podatke“.
Pokušaj spina je ipak kratko trajao jer je inicijator parlamentarnog saslušanja Abazovića, član Odbora za bezbjednost, poslanik Raško Konjević ubjedljivo demantovao premijerove tvrdnje, direktno ga optužujući da iznosi neistine.
Dokumenta kojima Pobjeda raspolaže potvrđuju priču Konjevića i direktno pokazuju da jedina osoba koja se može kriviti za pojavljivanje službene zabilješke je – vršilac dužnosti ANB-a Dejan Vukšić.
Prvi čovjek ANB-a obavijestio je Konjevića 3. marta da može, kao član Odbora za bezbjednost, da ostvari uvid u tražene podatke.
– Povodom Vašeg zahtjeva od 15. 2. 2021. godine, obavještavam Vas da će po istom biti postupljeno omogućavanjem uvida u tražene podatke, dana 8. 3. 2021. godine u 10 časova, u prostorijama Agencije za nacionalnu bezbjednost – kaže se u kratkom obavještenju koje potpisuje v.d. direktora Vukšić.
(NE)POŠTOVANJE PROCEDURE
Iz samog dopisa Konjeviću mogu se uočiti striktne procedure koje su odavno uvedene unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost: član Odbora može da pogleda samo informacije koju mu ANB omogući, shodno zakonu.
Pri tom, dokumenta koja su označena kao tajni podaci ne mogu uopšte da se iznose iz zgrade Agencije, a svima je, čak i službenicima ANB-a, zabranjeno unošenje mobilnih telefona kako ne bi mogli da slikaju ili transferišu tajna dokumenta.
Shodno internoj proceduri ANB-a, ali i prema Zakonu o tajnosti podataka, čak ni predsjedniku ili članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost nije dozvoljen pristup tajnim podacima druge države. Tu privilegiju imaju samo tri predsjednika: države, parlamenta i Vlade. Isto pravilo važi i za neke druge klasifikovane informacije i zlatno pravilo je da prvi čovjek ANB ima ingerencije da sve tajne podatke dostavlja samo trojici predsjednika.
Prema dopisu koji je Pobjeda citirala, jasno se može zaključiti da je Vukšić bio upoznat sa procedurama i mjerama zaštite tajnih podataka, a prema našim saznanjima – prvi čovjek ANB-a je bio upozoren dan pred sjednicu Odbora da mora da ,,zamrači“ ili ukloni imena i prezimena agenata CIA.
Izvjesno je, takođe, da je sporna službena zabilješka, koja se pojavila pred članovima Odbora za bezbjednost bila prethodno provjerena i potpisao je – Dejan Vukšić.
Ne treba baš biti temeljni istraživač da se dođe do zaključka: ključna odgovornost za međunarodni skandal odavanja tajnih podataka može se adresirati samo na vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
MOTIVI
Mnogo je teže odgonetnuti: zašto je iskusni pravnik napravio takvu grešku?
Možda mu je politička pripadnost suzila vidike. Vršilac dužnosti direktora Agencije prije stupanja na dužnost nije bio prepoznat kao gorljivi zastupnik crnogorskog vezivanja za Zapad i NATO. Naprotiv: pristalica je suprotstavljene političke opcije i zato je postao nosilac liste ,,Za budućnost Kotora“ u kojoj je ključni politički faktor Demokratski front koji bi Crnu Goru da veže za Srbiju i Rusiju. Istovremeno, Vukšić je bio i ostao čvrsto vezan za Srpsku pravoslavnu crkvu koja je presudno uticala da, nakon 30. avgusta, bude izabran za predsjednika Skupštine Kotora.
Da li je imao plan da, nizom ekspresnih smjena u ANB-u i postavljanjem sebi lojalnih ljudi, najavama velikih afera i kompromitacijom saradnje sa NATO svjesno uruši sistem civilne bezbjednosti?
To su teške optužbe koje se sve češće mogu čuti, ali za koje nema ni indicija, još manje opipljivih dokaza, a teško je očekivati da će izviđaj Višeg državnog tužilaštva dovesti do nekih spektakularnih otkrića.
Činjenica je, međutim, da je posljednjim međunarodnim skandalom Agencija za nacionalnu bezbjednost teško kompromitovana: od obnove nezavisnosti nije se desilo da domaća tajna služba tako otvoreno, bezobzirno, zloupotrijebi imena i prezimena stranih agenata, ali i povjerenje zapadnih partnera.
Koji god bili motivi ili razlozi, posljedice skandalozno pogrešnog poteza prvenstveno će snositi Dejan Vukšić.
Preporučeno
Draško Đuranović
