Ruska agencija „Interfax” navodi da se „Crna Gora, zajedno s drugim državama, istovremeno pridružila ANTIRUSKIM SANKCIJAMA Evropske unije (EU)”, ali je „početkom septembra, gospodin (Zdravko) Krivokapić podršku Crne Gore zapadnim sankcijama nazvao GREŠKOM”.

„Može li Crna Gora preispitati ovu odluku pod novom vlašću?” – pita „Interfax” ambasadora Crne Gore.

„Vlada Crne Gore će ovome pitanju sigurno posvetiti dužnu pažnju i trudiće se da pronađe modus vivendi između potvrđenoga strateškoga cilja članstva u EU i nastavka ovih obaveza s jedne strane i snažnoga interesa za normalizaciju, unapriijeđenje i dalji razvoj, u skladu sa svojim mogućnostima, saradnju sa Rusijom s druge strane”.

„Sankcije EU protiv Rusije, kojima se pridružila Crna Gora, nijesu crnogorske sankcije, ali takva odluka rezultat je obaveza preuzetih kao zemlje-kandidatkinje u procesu integracije u EU da se pridruži zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU. Rusija je preslikala odgovor Crnoj Gori i mi to razumijemo. Nijesmo zadovoljni sankcijama, ali ova odluka prvobitno nije bila u našim rukama”.

„Uvjeren sam da će nova vlada Crne Gore na čelu s profesorom Zdravkom Krivokapićem učinjeti sve što je moguće ne samo da normalizuje naše odnose, već i da ih ojača, kao i da razvije svestranu saradnju zasnovanu na obostranim interesima i poštovanju. U tom smislu sam optimista i tome će u potpunosti biti posvećen moj mandat novoga ambasadora Crne Gore u Ruskoj Federaciji”, kazao je Šćepanović.

„Ne mogu se složiti sa konstatacijom da se kurs Crne Gore prethodnih godina može smatrati antiruskim. Nikada u našoj dugoj istoriji – da vas podśetim, sljedeće godine proslavićemo 310 godina od uspostavljanja zvaničnih političkih i diplomatskih odnosa između naših zemalja – nijedna politička struktura niti iko iz rukovodstva Crne Gore nije pokrenuo ili nije sprovodio antirusku politiku”.

„Svaka zemlja prije svega brine o svojim nacionalnim interesima i štiti ih, a takođe misli i djeluje za svoju nacionalnu bezbjednost”, dodao je ambasador.

„Naše članstvo u NATO-u nije postignuto zbog straha od Rusije ili bilo koga drugoga, pa stoga nije bilo usmjereno ni protiv koga, uključujući Rusiju. Ono što nas je motivisalo i što je dovelo do članstva u NATO-u je želja za jačanjem nacionalne bezbjednosti efikasnim kolektivnim djelovanjem sistema bezbjednosti, s razumjevanjem stvarnosti u našem regionu, što je veoma važno u problematičnome balkanskome regionu. Istovremeno nam su nam otvorena vrata prema najrazvijenijim zemljama svijeta i omogućeno nam je da podijelimo rezultate njihov razvoja. Ovaj korak je takođe osigurao povjerenje u Crnu Goru i time podstakao našu multilateralnu saradnju s svim članicama Alijanse. Ovo je ojačalo naš kredibilitet na putu k članstvu u EU. Stoga vjerujemo da je ovo bila ispravna i korisna odluka za Crnu Goru”.

Milorad Šćepanović je na dužnost ambasadora u Moskvi imenovan od prethodne vlasti. Akreditivna pisma ruskome predśedniku Vladimiru Putinu predao je krajem prošloga mjeseca.

„Nedavno, kada sam vašem predśedniku Putinu predao akreditive, on je ukazao na našu istorijsku tradiciju i stanje naših odnosa, izrazivši nadu da će međudržavni odnosi biti na nivou koji istorija zaslužuje, i potvrdio da je Rusija spremna da na tome radi”, kazao je Šćepanović „Interfaxu”.

„Moja zemlja je takođe potpuno spremna za ovo. Prijatelji nijesu samo oni s kojima dijelite sve, ako je ikako moguće u savremenome svijetu i složenim međunarodnim odnosima, već i oni koje razumijete i čije razlike poštujete, s namjerom interakcije i iskrene spremnoti da ostvare brojne postojeće mogućnosti za saradnju”.

Priredio: Vladimir Jovanović