Video
U intervju za Standard, Šahman otvoreno govori o greškama Vlade, položaju manjinskih naroda, ekonomskom zastoju bošnjačkih sredina, ulozi međunarodne zajednice, ali i o naučnim zaključcima svoje nedavno odbranjene doktorske disertacije posvećene Crnoj Gori.
STANDARD: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o odnosima među ključnim političkim akterima i stabilnosti institucija?
ŠAHMAN: Prilično konfuzno. Iz dana u dan postaje sve jasnije da heterogenost vlasti se održava i na institucije sistema. Slučaj uvođenja viza državljanima Republike Turske je to pokazao. Uhapšene su pogrešne osobe, a vize uvedene za građane Republike Turske iako državljani te zemlje nisu učestvovali u “zabjelskoj tuči”. Da bi vlast sanirala svoje očigledne greške, imali smo najavu ministra vanjskih poslova da će za “deset do petnaest dana biti ukinute vize”. Od tada je prošlo i mjesec dana, međutim to se nije desilo. Nedosljednost u stavovima, različite izjave od strane konstituenata vlasti ne ulivaju građanima povjerenje da je izvršna vlast posvećena njima. Slabost institucija trpe svi građani Crne Gore.
STANDARD: Smatrate li da je aktuelna Vlada ispunila očekivanja manjinskih naroda u pogledu ravnopravnosti i institucionalne zastupljenosti?
ŠAHMAN: Mislim da su mnogi sektori u državi lišeni učešća manjinskih naroda. Naročito kada govorimo o mjestima odlučivanja. To treba mijenjati, naravno uz adekvatne reference i kvalifikacije pripadnika manje brojnih naroda, a ne da imamo samo one koje su tu samo da bi popunili određenu kvotu, a da za takve pozicije nemaju niti znanje, niti zvanje.
STANDARD: Na koji način Bošnjački demokratski pokret planira da doprinese unapređenju političkog dijaloga i smanjenju polarizacije u društvu?
ŠAHMAN: Polarizacija u našem društvu nije ništa novo. BDP kao partija koja je nastala prošle godine konkretan plan i program nudi svakoga dana. Razgovaramo sa ljudima i nudimo rješenja. Naravno, naša snaga u ovom momentu nije velika da bi smo bili u prilici da nešto značajnije uradimo, ali očekujemo 2027. godinu i priliku da se predstavimo građanima Crne Gore, podijelimo sa njima naše ideje i predstavimo ostvarene ljude koji znaju, umiju i žele da rade na konkretnim projektima.
STANDARD: S obzirom na česte tenzije oko identitetskih i manjinskih pitanja, koji su Vaši prioriteti u zaštiti prava Bošnjaka u Crnoj Gori?
ŠAHMAN: Ustav i zakoni ove zemlje nam garantuju određena prava. Kako i na koji način ih koristimo, to je drugo pitanje. Jako puno oblasti našeg društvenog poretka treba biti ispunjeno bogatom bošnjačkom riznicom. Naša kultura, tradicija, naše veze sa dijasporom, ali i naša čvrsta privrženost Crnoj Gori su karakteristike koje država treba valorizovati na najbolji mogući način. Ekonomsko snaženje sredina poput Rožaja, Petnjice, Plava, Gusinja, Bijelog Polja i mogućnost ljudi da ostaju u svojim zavičajima mora biti prioriet broj jedan.
STANDARD: Kako ocjenjujete ekonomske mjere Vlade i njihov uticaj na opštine u kojima Bošnjaci čine značajan dio stanovništva?
ŠAHMAN: Nikada više članova vlade, ministarstva, agencija i uprava koje se bavi pitanjem sjevera Crne Gore, a čini mi se da rezultati nisi vidljivi. I dalje imamo problem iseljavanja i ekonomske stagnacije u skoro svim sredinama na sjeveru Crne Gore, a naročito u onim dijelovima gdje žive Bošnjaci. Sve ostaje na obećanjima, konkretnih postupaka skoro i da nema, a ako ih ima onda je to veoma sporo da eventualna realizacija neće imati puni efekat.
STANDARD: Kako vidite ulogu međunarodne zajednice, posebno EU i SAD, u stabilizaciji političkih prilika u Crnoj Gori?
ŠAHMAN: Uloga međunarodne zajednice je veoma značajna za prilike u Crnoj Gori. Ona će biti sve veća i prisutnija obzirom na naš strateški cilj- a to je da postanemo prva naredna članica EU. Naša dijaspora koja živi širom zemalja Evropske unije, ali i SAD-a je veoma važna u uspostavljanju čvršćih veza sa ovim državama. Naravno, naše specifičnosti treba uzeti u obzir. Ali sve dok unutar nas samih ne postignemo određenu koheziju, te minimum oko koga smo svi ili makar većina saglasni, onda će i međunarodnoj zajednici biti lakše da bude konkretnija u pomoći koja nam je potrebna da snažimo i jačamo naše institucije i značajnije unaprijedimo kvalitet života svih građana.
STANDARD: Doktorirali ste prije nekoliko dana na temu koja se tiče Crne Gore — možete li podijeliti sa javnošću glavne zaključke svog rada i na koji način Vaša doktorka studija može doprinijeti razumijevanju savremenih procesa u Crnoj Gori?
ŠAHMAN: Drago mi je da sam doktorsku disertaciju odbranio na Univerzitetu u Sarajevu, na temu o Crnoj Gori. Tim činom sam, čini mi se dao konkretan doprinos u snaženju odnosa između dvije susjedne i prijateljske države kakve su Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Istraživanje se bavi ispitivanjem kako strukturnih, tako i personalnih karakteristika odbora direktora, ali i kako vlasnička konfiguracija akcionarskih društava utiče na njihove finansijske performanse u privredi Crne Gore. Empirijski dio koristi panel‑podatke za trogodišnje razdoblje (2021.–2023.) koji obuhvataju kotirana društava na Montenegro berzi.
Preporučeno
Istraživanje je važno iz najmanje tri razloga. Prvo, empirijsko znanje o korporativnom upravljanju u malim tranzicijskim privredama ostaje ograničeno; rezultati dopunjuju globalnu literaturu pokazivanjem specifičnih učinaka koncentriranog vlasništva i stranog kapitala u post‑socijalističkom kontekstu. Drugo, kombinovanje odborskih i vlasničkih varijabli u jedinstvenom modelu pruža nijansiran uvid u to kada stručnost i nezavisnost direktora mogu nadomjestiti slabosti institucionalnog okvira, a kada je ključan strateški kapital većinskog vlasnika. Treće, nalaz da relativni pokazatelji (ROA, ROE, marža) ostaju otporni ili čak negativno reagiraju na neke reformske mjere implicira da zakonodavci ne bi trebali očekivati univerzalno brze dobitke od propisanih kvota ili pluraliteta funkcija; umjesto toga, preporučuju se komplementarne politike jačanja tržišta kapitala, transparentnosti i profesionalizacije menadžmenta.
