Zakon i žrtve rata 

Zakonom o boračkoj i invalidskoj zaštiti predviđeno je da civilne žrtve rata budu u sistemu boračke i invalidske zaštite, a članovi njihovih porodica dobiju pravo na naknadu. Civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ, poslije 17. avgusta 1990. godine. Šahman podsjeća da prethodno zakonsko rješenje, koje je Vlada usvojila krajem prošle godine, bilo u mnogim dijelovima diskriminatorno. 

,,Tim zakonskim rješenjem je bilo omogućeno da žrtva, odnosno član porodice žrtve, ima pravo na određenu nadoknadu do 27 godine i ako je na školovanju. Podsjetiću da najmlađi član porodice žrtve zločina u Štrpcima ima 35 godina. Dakle, to zakonsko rješenje je bilo u mnogim segmentima diskriminatorno. U međuvremenu, desila su se određena poboljšanja. Ono što je ključno je visina nadoknade koja će biti određena. Po tome ćemo cijeniti koliko je izvršna vlast zaista htjela da unaprijedi status porodica žrtava zločina u Štrpcima”, kaže Šahman.

Na tridesetdrugu godišnjicu zločina u Štrpcima javnosti se jedino obratio predsjednik države Jakov Milatović dok je, primjećuje Šahman, izostala rekacija izvršne vlasti, kao i predsjednika Skupštine. Sjećanje na dan kada je 1993. godine dvadeset putnika izvedeno iz voza u stanici Štrpci, nakon čega su ubijeni zbog svog imena i prezimena, sjećanje je i na penzionisanog generala JNA, Toma Buzova. 

– Tomo Buzov, penzionisani general JNA, je hrabro i dostojanstveno kazao NE jednom takvom divljanju i stradao zajedno sa ljudima koji su samo zbog imena i prezimena bili osuđeni na smrt -podsjeća Šahman.

Povezani članci

Društvo

HRA: 32 godine od zločina u Štrpcima, na strani pravde još ništa novo

Politika

ŠAHMAN ZA STANDARD: Bošnjačka stranka je dekor u Vladi koji se ništa ne pita – lični interesi i zadržavanje fotelja prioritet parlamentarne većine

Politika

ŠAHMAN ZA STANDARD: Koalicija BS i bivšeg DF-a već poprima obrise saglasja – ime partije bi mogli da promjene u “Stranku solarnih panela, gasa i nafte”

Vlada 

Govoreći o uticaju partija manje brojnih naroda na Vladu, čiji su dio, Šahman kaže da je minoran, jer se sve suštinske odluke donose bez njih. 

,,Kada je predsjednik parlamenta Andrija Mandić devetog janura čestitao neustavni Dan Republike Srpske, manjinske partije zaprijetile su da će preispitati učešće u Vladi, najavljivane su i nekakve platforme, sastanci… Međutim, gotovo dva mjeseca nakon toga, ne vidimo nikakvu suštinsku promjenu manjinskih partija u odnosu na aktuelnu vlast”, kaže Šahman.

Uvjeren je da je objedinitelj svih onih koji čine heterogenu izvršnu vlast, dijametralno različitih stavova – fotelja, te da Bošnjačka stranka neće napustiti Vladu čak i da to urade albanske partije. Šahman kaže i da za Bošnjački demokratksi pokret, kojem pripada, bošnjački interesi u Crnoj Gori prevazilaze političke okvire.

,,Radimo ono što je do nas, svakog dana na terenu. Formirali smo inicijativni odbor u Opštini Tuzi i nastavićemo širom Crne Gore. Pokušaćemo da ljudima približimo našu ideju. Ohrabren sam kako to izgleda, i pored svih opstrukcija koje pravi konkurentska politička partija. Bilo je čak i nekih nečasnih ponuda osnivačima Bošnjačkog demokratskog pokreta… Trudimo se da napravimo zdravu osnovu, koja će vratiti na pijedestal naše sunarodničko ime, tamo gdje i pripada”, zaključio je Šahman.