Video
“Iran je 1. oktobra pokrenuo masovni raketni napad na Izrael. Lansirano je oko 180 balističkih raketa koje su prioritetno bile usmjerene prema vojnim i civilnim ciljevima u centralnom dijelu
Izraela, uključujući i sjedište Mosada u Tel Avivu, i vojnim bazama na jugu. Prema izvorima iz Iranskog Generalštaba gađane su 3 izraelske vazduhoplovne baze:
- Hecerim, u pustinji Njegev (Jug)
- Tel Nof, 20 kilometara južno od Tel Aviva
- Nevatim, 15 kilometara od grada Beršebe, u kojoj se nalaze avioni F-35 je bila glavni vojni cilj.
- Pretpostavlja se da su avioni F-35 tokom napada bili u vazduhu, kako bi se sačuvali od uništenja i učestvovali u presretanju i obaranju raketa.
Izgleda da je Iran izvukao neke lekcije iz neuspjelog vazdušnog napada izvedenog 13. aprila ove godine, i indetifikovao prednosti i nedostatke izraelske protivvazdušne odbrane. U kratkom vremenu lansiran je ogroman broj raketa čime je izvršeno „zasićenje“ inače veoma efikasnog sistema protivavzdušne odbrane Izraela, pa je određeni broj raketa „probio odbranu“ i pogodio više civilnih i neke vojne ciljeve, doduše, upitne učinkovitosti. Pomoć Izraelu u obaranju balističkih raketa pružile su pomorske snage SAD, koje su se po naređenu predsjednika Bajdena uključili u odbranu Izraela.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je napad na Izrael izvršen kao odgovor protiv kršenja suvereniteta Islamske Republike Iran u atentatu na vođu Hamasa Ismaila Hanije, vođu osovine otpora i glavnog sekretara Hezbolaha, šeika Hasana Nasralaha i vrhovnog savjetnika Revolucionarne garde u Libanu, general-majora Abasa Nilforushana.
Sa druge strane Izrael ne sjedi skrštenih ruku već priprema žestok odgovor. Premijer Benjamin Natanjahu izjavio je da je Iran napravio „veliku grešku i da će „platiti za to“. Portparol izraelske vojske kontraadmiral Danijel Hagari saopštio je: “Iranski napad je teška i opasna eskalacija. Bit će posljedica… Odgovorit ćemo gdje god, kad god i kako god odlučimo, u skladu s direktivom izraelske vlade.”
Ranije su analitičari upozoravali da je cilj Natanjahua da u sukob uvuče Iran, kako bi izazvao aktivno uključenje SAD u rat na Bliskom istoku. Pitanje je na koji način će Izrael odgovoriti i da li će i kakvu ulogu u tom uzvratnom napadu imati SAD. Predsjednik Bajden je već najavio da će se Iran suočiti sa „ozbiljnim posledicama“. Jasno je da se Bajdenova administracija suočava sa velikim izazovom, kako pomoći tradicijalnom savezniku Izraelu, a istovremeno izbjeći rat širih razmjera, koji bi mogao izazvati uvlačenje SAD u sukob na Bliskom istoku.
Postoji više mogućih scenarija izraelskog odgovora.
Najveću prijetnju po Izrael predstavljaju iranska nuklearna postrojenja, koja su odavno glavni cilj Benjamina Netanjahua. Pokušaj njihovog uništenja mogao bi dovesti do masivne eskalacije i realne opasnosti da Iran izvede odmazdu velikih razmjera. Takođe, postoji bojazan da bi uništenje takvih postrojenja izazvalo radijaciju sa katastrofalnim posledicama, tako da je taj scenario malo vjerovatan.
Izvjesnije je da će Izrael izvršiti napade na iranske vojne ciljeve u Siriji i na kritičnu iransku infrastrukturu. Sigurno je da će napadi biti dobro planirani, masivni i efikasni, sa precizno određenim ciljevima. U prvoj fazi težište će biti na neutralisanju najvećih opasnosti za efikasnost napada, sistema ranog upozorenja i sistema PVO, pa će ciljevi biti radarski položaji, objekti PVO i komandni centri. Zatim bi uslijedio masivan napad na iransku vojnu i kritičnu infrastrukturu, prije svega na naftna i energetska postrojenja. Neizbježno, Iran će se suočiti sa ogromnim posledicama.
Uzvratni napad Izraela na Iran mogao bi izazvati lančanu reakciju i opštu mobilizaciju drugih regionalnih aktere koji imaju podršku Irana, prije svega Hezbolaha u Libanu, Huta u Jemenu, palestinskih militantnih skupina iz Gaze i Sirije i iračke šitske milicije.
U međuvremenu, dok se razmatra način i opseg odgovora, Izrael je pokrenuo „ograničenu i ciljanu“ kopnenu operaciju, sa ciljem uništenja infrastrukture Hezbolaha u južnom Libanu. Takođe, vazduhoplovne snage Izraela nastavile su svoju vazdušnu kampanju, gađajući komandne centre, skladišta oružja i drugu vojnu infrastrukturu Hezbolaha, širom Libana.
Savjet bezbjednosti UN sastaće se danas hitno da razgovara o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš, osudio je eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i pozvao na „prekid vatre“. Replicirao mu je bivši premijer Izraela, Naftali Benet, nazvavši Gutereša kukavicom, pozvao ga je da podnese ostavku kad UN nije sposobna da uradi ništa da spriječi napad jedne zemlje na drugu.
Preporučeno
Imajući u vidu dosadašnju neefikasnost UN i drugih međunarodnih organizacija da preveniraju i spriječe eskalaciju sukoba, čini se neizbježnim da izraelsko-iranski sukob preraste u širi regionalni sukob većih razmjera sa nesagledivim posledicama po čitav svijet”.
