Nezavisna Crna Gora do dana današnjega nije dobila ni centa ni dolara ni dinara od imovine bivše velike Jugoslavije, i niko ne zna kad bi išta mogla da traži iako pregovori traju od 2001. godine kada je u Beču potpisan Sporazum o pitanjima sukcesije.

S obzirom na to da se, nakon naše obnove nezavisnosti 2006. godine, svi međunarodni ugovori u cjelosti odnose na Srbiju, crnogorske interese u Komitetu za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ zastupa Beograd.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore potvrdilo je za Standard da ovaj proces prati “s posebnom pažnjom i interesom”, i ističe da je “više puta je pokretalo ovo pitanje sa ciljem njegovog rješavanja i pronalaženja modela”.

ALI:

“S obzirom da je postupak sukcesije imovine bivše SFRJ u toku i daleko od završne faze, Crna Gora će nakon njegovog okončanja pristupiti bilateralnom rješavanju navedenog pitanja s Republikom Srbijom”, objasnili su iz Ministarstva za Standard.

Plastično, to znači da ćemo se načekati.

Prvo Beograd, Zagreb, Ljubljana, Skoplje i Sarajevo treba da se dogovore o tome što će ko dobiti, pa ćemo tek onda mi stupiti na scenu i od onoga što Srbi za sebe budu ispregovarali, tražićemo svoj dio “kolača”.

Ministarstvo nam, međutim, nije odgovorilo na pitanje što sve Crna Gora traži, za koje smo objekte zainetresovani niti ko je, imenom i prezimenom, u ime naše države zadužen da se bavi ovim pitanjem.

Šta, međutim, znamo?

Prema Sporazumu o o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza između Republike Srbije i Republike Crne Gore iz jula 2006. godine, od onoga što Beograd izbori za Srbiju i Crnu Goru, Srbima će pripasti 94,12 odsto, a nama 5,88 odsto.

Na nivou svih bivših republika, Crnoj Gori će pripasti 2,2344 procenta.

A, ima da se dijeli i dijeli.

Npr. Jugoslavija na računima u stranim bankama i u međunarodnim fondovima, prema podacima iz 2015. godine, ima oko 645 miliona dolara.

Takođe, ima i dosta nekretnina koje treba podijeliti. Jugoslavija je posjedovala 123 rezidencije koje su vrijedne su oko 267 miliona eura.

Diplomatskih rezidencija ima širom svijeta – u Njujorku, Adis Abebi, Nju Delhiju, Moskvi, Braziliji, Bonu, Tokiju, Bernu…

Nadamo se da će crnogorske diplomate u ovom slučaju pokazati vještine koje nijesu demonstrirali u slučaju vile “Crnogorka” na Dedinju. Prvo smo, 2013. godine, poručili da im je nećemo dati, a samo godinu kasnije ključ smo predali srpskoj princezi Jelisaveti Karađorđević. Vila joj je vraćena odlukom Agencije za restituciju pošto je 1947. godine konfiskovana od njene majke, kneginje Olge.

M.M.