Video
– Preradom 10,5 hiljada tona pšenice dobili bi tri hiljade tona stočnog brašna i sedam miliona kg brašna od kojeg se može napraviti 10,5 miliona vekni hljeba. Godinu Savez stočara moli ministra da pomogne mljekarskom sektoru, a jedan od prijedloga je bio i prerada pšenice i davanje stočnog brašna farmerima – kazao je Mugoša Pobjedi.
Istakao je da je ministar Stijović to odbio i ponudio pomoć od pet centi po kilogramu uvezene koncentrovane hrane.
– Da ironija bude veća, ta subvencija do dana današnjeg nije isplaćena, a kad će ne znamo – ističe Mugoša.
On smatra da razlog za ovakav postupak Vlade nije neznanje, jer je, kako kaže, na radnoj grupi koja je formirana Branko Ćetković, ,,jedan od vodećih eksperata u Crnoj Gori za sektor mlinarstva, detaljno i argumentovano objasnio da je suludo prodavati pšenicu i to u trenutku kada je ona najjeftinija na tržištu svake godine, odnosno pred sjetvu.
– To je prosto zakonitost u ovom poslu. Ni argumenti da postoje zainteresovana lica koja bi sukcesivno povlačila određene količine pšenice, kao i stav mlinara takođe nijesu bili dovoljan argument ,,ekspertima“ da ne prodaju pšenicu uz obrazloženje „ko će o tome radit“ – kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, bahatost eksperata se ogleda i u činjenici da im je prioritet bio utvrditi da li je pšenica plaćena par eura više po toni ili su troškovi skladištenje, manipulacija, fumigacija i ostali poslovi za čuvanje pšenice bili „naduvani“.
– Manipulisali su pojmom „njihova pšenica“. Ne, gospodo, to je državna pšenica i svi troškovi padaju na teret ovog naroda, a ne DPS ili DF. Do 30. avgusta 2020. godine prethodna, a od tada aktuelna vlast je trebala i morala naći najbolje rješenje za pšenicu – naglasio je Mugoša.
On je ocijenio da nijedna vlast nije uradila pravu stvar, prethodna predugim lagerovanjem pšenice, a aktuelna vlast i čuvanjem. On je dodao da je kulminacija bila prodaja pšenice u trenutku kada prijeti najveća kriza na tržištu žitarica u posljednjih 30 godina.
– Da li je namjerno Crna Gora dovedena u stanje zavisnosti od ,,tradicionalnog tržišta“ – zaključite sami – rekao je Mugoša.
Dodao je da je kriza bila evidentna i prije invazije ruske vojske na Ukrajinu, ali je ovim ratom situacija dodatno zakomplikovana.
Mugoša je podsjetio da u proljeće 2020. godine na početku pandemije kovida-19, Vlada Duška Markovića i tadašnje Ministarstvo ekonomije uvoze 10,5 hiljada tona merkaltilne pšenice iz Francuske.
– Svima koji se bavimo ovim temama bilo je jasno da je to politička odluka i na to smo upozoravali, jer u tom trenutku nije bila alarmantna situacija na svjetskom tržištu sa jedne strane, a nije postojao tačan plan što sa tom pšenicom poslije uvoza sa druge strane – kazao je Mugoša.
On je pojasnio da je to bila politička odluka jer je tadašnja vlada donijela odluku o uvozu, iako nemamo direkciju za robne rezerve koja bi obavila taj posao. Takođe, sa mlinovima nije napravljen nikakav dogovor oko prerade pšenice.
– Međutim, u susret izborima trebalo je poručiti „tradicionalnim tržištima“ da se može i bez njih. Međutim, svršenom poslu nema mane, a vrijednost pšenice od nešto preko dva miliona eura nije mogla proizvesti neku veću finansijsku štetu, pa čak i ako uračunamo troškove skladištenja i čuvanja – rekao je Mugoša i konstatovao da se ispostavilo da su imali ,,više sreće no pameti“.
– Situacija sa žitaricama postaje sve ozbiljnija, cijene rapidno rastu i uvoz pšenice od političkog postaje dobar poslovni i strateški potez. Međutim, umjesto da je prerade i pomognu poljoprivrednicima i ostalom stanovništvu, apostoli odlučuju da pšenicu prodaju – poručio je Mugoša.
Preporučeno
Ministar poljoprivrede Stijović je u srijedu saopštio da je na crnogorskom tržištu, zbog sukoba između Rusije i Ukrajine, realno očekivati novi rast cijena brašna, žitarica i ulja i dodao da efekat čitavog globalnog poremećaja može uzrokovati ozbiljnu nestašicu.
