Video
Predsjednik Skupštine zakazao je za sjutra u 11 sati sastanak šefova poslaničkih klubova, a prema saznanjima medija, od poslanika je zatraženo da budu u zgradi parlamenta, jer postoji mogućnost da se već tokom dana raspravlja o njegovoj smjeni i ustavnim promjenama.
Dvije teme tako bi se mogle naći u istom političkom paketu, iako među njima ne postoji neposredna pravna veza. Jedna se tiče odgovornosti predsjednika parlamenta, a druga ustavnih reformi koje vlast predstavlja kao važan preduslov nastavka evropskih integracija.
Nakon što je 24. septembra izjašnjavanje o Mandićevom razrješenju izbjegnuto zbog nedostatka kvoruma, a opozicija zbog toga zaoštrila odnos prema parlamentarnoj većini, otvaraju se najmanje tri moguća scenarija sjutrašnjeg raspleta.
PRVI SCENARIO: MANDIĆEVA SMJENA U ZAMJENU ZA GLASOVE ZA USTAV
Prva mogućnost je da Mandić na Kolegijumu, uz podršku parlamentarne većine, ponudi održavanje rasprave i glasanje o sopstvenom razrješenju, ali zauzvrat zatraži garancije da će se istog dana otvoriti i pitanje ustavnih promjena, uz prethodno obezbijeđenu podršku najmanje 54 poslanika.
Time bi predsjednik Skupštine pokušao da ono što opozicija zahtijeva kao demokratsku obavezu parlamenta pretvori u dio šireg političkog dogovora.
Problem je, međutim, što potrebni glasovi za ustavne promjene nijesu obezbijeđeni. DPS i Evropski savez ranije su odbili da sarađuju sa većinom dok se ne omogući izjašnjavanje o Mandiću, dok je URA danas poručila da neće dostavljati posebne zahtjeve za podršku ustavnim amandmanima i da će glasati prema kvalitetu predloga.
Čak i ako bi Mandić otvorio pitanje sopstvene smjene, to ne znači da bi opozicija automatski prihvatila ustavne promjene, niti da bi većina uspjela da sastavi potrebnih 54 glasa.
DRUGI SCENARIO: RASPRAVA DA, GLASANJE NE
Druga mogućnost vraća nas na 24. septembar. Parlamentarna većina mogla bi pristati na raspravu o Mandićevom razrješenju, a da se nakon njenog završetka, neposredno prije izjašnjavanja, ponovo pojavi problem nedostatka kvoruma.
Za odlučivanje je neophodno prisustvo najmanje 41 poslanika. Ukoliko ih toliko ne bude u sali, glasanje se ne može održati, bez obzira na to koliko je prethodna rasprava trajala.
Takav rasplet praktično bi značio ponavljanje septembarskog scenarija, uz još jednu parlamentarnu raspravu koja nije dobila završetak u poslaničkim glasovima.
Teško je, međutim, vidjeti kakvu bi političku korist većina mogla izvući iz ponovnog izbjegavanja izjašnjavanja. Opozicija bi dobila novi argument za tvrdnju da Mandić i njegovi partneri samo simuliraju spremnost da parlament odlučuje, dok bi pitanje ustavnih promjena ostalo otvoreno.
TREĆI SCENARIO: PRAZNI LISTIĆI KAO OSIGURANJE OD SMJENE
Treća mogućnost politički je najzanimljivija, ali i proceduralno najosjetljivija.
Mandić bi mogao omogućiti i raspravu i tajno glasanje o sopstvenoj smjeni, dok bi poslanici parlamentarne većine, umjesto otvorenog izjašnjavanja protiv razrješenja, mogli ubacivati prazne, odnosno nevažeće glasačke listiće.
Time bi većina pokušala da postigne dva cilja – da opoziciji formalno omogući izjašnjavanje i da istovremeno, kroz dovoljan broj prisutnih poslanika, onemogući usvajanje predloga za Mandićevo razrješenje.
Prema opštem ustavnom pravilu, odluka se donosi većinom glasova prisutnih poslanika. To znači da bi, ukoliko za Mandićevu smjenu glasa 39 poslanika, u sali moralo biti najmanje 79 poslanika da taj broj glasova ne predstavlja potrebnu većinu.
Takva računica mogla bi biti značajna u okolnostima kada među koalicionim partnerima postoje politička neslaganja, a tajnost glasanja ostavlja prostor i za iznenađenja.
DNP Milana Kneževića juče je, doduše, izričito najavio da će glasati protiv Mandićeve smjene, istovremeno optužujući dio parlamentarne većine da učestvuje u pokušaju njegovog razrješenja. Takvo saopštenje pokazuje da nesuglasice u vladajućem bloku više nijesu samo predmet nezvaničnih razgovora.
Ipak, primjena eventualne taktike praznih listića zavisila bi od pravila evidentiranja prisustva i sprovođenja tajnog glasanja, pa se ona za sada može posmatrati kao jedan od mogućih, a ne kao unaprijed dogovorenih raspleta.
GLASOVI ZA USTAV JOŠ NIJESU NA BROJU
Sve tri mogućnosti imaju zajednički problem. Čak i ako pitanje Mandićeve smjene bude konačno zatvoreno, parlamentarna većina time neće automatski dobiti dvotrećinsku podršku za ustavne promjene koje predviđaju prethodnu provjeru integriteta budućeg mandatara i članova Vlade.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica juče je ponovio da je riječ o rješenju usaglašenom sa Evropskom komisijom, dok iz vlasti insistiraju na njegovom značaju za pregovaračko poglavlje 23.
Preporučeno
Ali između pozivanja na evropske obaveze i 54 glasa u skupštinskoj sali ostaje razlika koju saopštenja i političke deklaracije ne mogu nadomjestiti.
Sjutrašnji Kolegijum zato neće biti samo dogovor o dnevnom redu. Pokazaće da li parlamentarna većina namjerava da pitanje Mandićevog razrješenja pretvori u pregovarački adut, ponovi septembarsko izbjegavanje glasanja ili omogući formalno izjašnjavanje uz računicu koja bi predsjednika Skupštine ostavila na funkciji.
U svakom od tih slučajeva ostaje isto pitanje – hoće li, nakon što se završi nadmetanje oko Mandićeve fotelje, u parlamentu zaista biti 54 glasa za promjenu Ustava?
