“Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023… izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura”, navodi se u zaključku inspekcije.

Toliko bi, prema tenderu koji je u toku, državu trebalo da košta izgradnja mosta preko rijeke Tare, na sjeveru Crne Gore.

Budžetska inspekcija je nalaze proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) specijalni tužilac Vukas Radonjić.

“Po kojem je formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo iz njegove nadležnosti”.

Ministri dijelili i sebi

Četiri posljednja ministra našla se u se pod lupom budžetske inspekcije, nakon što su u Ministarstvu finansija “uočili određene nelogičnosti” u isplatama zaposlenima u Ministarstvu odbrane.

Uloga budžetske inspekcije je inače da ispituje da li se državna sredstva koriste zakonito i u skladu sa namjenom.

Skoro tri mjeseca trajalo je ‘češljanje’ dokumentacije.

Utvrdili su da je sa nenamjenskom i nezakonitom dodjelom sredstava krajem 2021. počela tadašnja ministarka a sadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.

Odlučila je da sebe i sve zaposlene u Ministarstvu nagradi sa po 60 eura. Obrazloženje je bilo da su “radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka”.

Tako je na nagrade ‘otišlo’ nepunih 135.000 eura.

Jedanaest puta više – preko 1,5 miliona eura – utrošio je godinu kasnije Filip Adžić, koji je resorom odbrane rukovodio nakon smjene ministra Raška Konjevića oktobra 2022.

Adžić je decembra 2022. donio rešenje da sa po 700 nagradi sve zaposlene u Ministarstvu i Vojsci jer su “svoje radne zadatke izvršavali na efikasan način, u otežanim uslovima, kao što je smanjen broj zaposlenih u odnosu na predviđeni”.

Praksu je nastavio i njegov nasljednik na mjestu ministra Dragan Krapović, koji je decembra 2023. koristeći iste argumente podijelio više od 1,5 miliona eura.

Iako je bio na funkciji svega mjesec i po dana, ministar je sa 700 eura nagradio i sebe.

Iz Ministarstva nije odgovoreno na upit RSE zbog čega je sebi dodijelio ‘nagradu’.

Nijedan od troje funkcionera – Krapović, Adžić i Injac – nije odgovorio na pitanja o tome kako tumače nalaze budžetske inspekcije.

Propisi, na primjer, omogućavaju da se zaposleni u javnom sektoru za izuzetne rezultate mogu nagraditi varijabilnim dijelom zarade, zavisno od raspoloživih sredstava.

Taj dio zarade može da iznosi do 50 odsto prosječne plate u Crnoj Gori.

Ipak, ministarske ‘nagrade’ od po 700 eura su bile veće od polovine prosječne plate.

Naime, prosječna zarada u decembru 2022. iznosila je 727 a u decembru 2023. godine 814 eura, podaci su Uprave za statistiku.

Budžetski inspektori su, međutim, utvrdili da sporna rješenja ne predstavljaju rješenja o zaradi, varijabilnom dijelu zarade ni o naknadi. Utvrđeno je da su ona isplaćena bez pravnog osnova.

Budžetska inspekcija odbacila je sve primjedbe Ministarstva odbrane na nalaz inspekcije.

Sa nalazima budžetske inspekcije upoznata je i Agencija za sprečavanje korupcije, koja će razmotriti da li postoje osnove za pokretanje postupka iz njihove nadležnosti.

“Budno pratimo sve informacije u vezi s ovim slučajem… Ako se identifikuju elementi koji bi ukazivali na potencijalne povrede antikorupcijskih propisa, preduzećemo odgovarajuće mjere”, kazali su iz ove institucije za RSE.

I Državna revizorska institucija (DRI) bavi se Ministarstvom odbrane.

Kako je za RSE potvrdio senator DRI Branislav Radulović, u toku je revizija finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Ministarstva za 2023. i očekuje da kolegijum ove institucije uskoro usvoji konačni izvještaj.

Posljednju reviziju finansija i načina poslovanja radili su za 2020, kada je resor odbrane dobio uglavnom pozitivne ocjene.

Država sudski do povraćaja novca

Šta se generalno dešava sa sredstvima za koje budžetska inspekcija utvrdi da su nezakonito utrošena?

Kako je pojasnila državna sekretarka u Ministarstvu finansija Jovana Nišavić, “država u ovom trenutku ta sredstva može jedino u nekom sudskom postupku da nadoknadi”.

Naime, u Crnoj Gori ne postoji Zakon o budžetskoj inspekciji koji reguliše ova pitanja, već se radi po Zakonu o inspekcijskim poslovima.

U crnogorskom parlamentu trenutno se razmatra prvi zakon o budžetskoj inspekciji.

Predložila ga je Vlada krajem avgusta i zatražila od Skupštine da ga usvoji po hitnom postupku.

Ukoliko Zakon dobije podršku poslanika, budžetski inspektori moći će sami da nalože vraćanje nezakonito utrošenih budžetskih sredstava.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori pozdravila aktivnosti u cilju jačanja funkcije centralizovane budžetske inspekcije u Ministarstvu finansija.